Krim omogućuje alternativni Južni tok?

Plinovod Južni tok, kojim će se ruski plin izvoziti u zemlje EU, žestoko je kritiziran zbog sporne ekonomske učinkovitosti. Kao prvo, njegova cijena je jedna od najviših u povijesti izgradnje cjevovoda kao načina za transport plina i iznosi 16 milijardi eura. Kao drugo, tehnološki projekt je vrlo složen i nosi brojne ekološke rizike, koji nastaju zbog postavljanja cjevovoda na velikoj dubini (do 2,5 km, što je svjetski rekord u ovom području).

Grafikon: Alternativni put plinovoda “Južni tok”

Nakon što su 2011. provedena najvažnija ekološka ispitivanja, pripremljena projektna dokumentacija i potpisani prvi investicijski sporazumi sa zemljama kroz koje prolazi Južni tok, i pošto je postalo jasno da je Moskva donijela čvrstu odluku da ovaj plinovod bude izgrađen, vlada Ukrajine je iznijela prijedlog da plinovod pređe preko teritorija Krima i dalje preko plićeg sjevernog dijela Crnog mora, što bi proračun smanjilo dva i pol puta. Gazprom je ovu varijantu odmah odbacio, jer ona ne rješava osnovni zadatak Južnog toka. Na taj način se Rusija, naime, ne bi oslobodila tranzitnog rizika. Danas, međutim, kada je Krim u sastavu Rusije, o tranzitnim rizicima više ne može biti riječi.

Alternativna aritmetika

Prosječna dubina na kojoj će prema postojećem projektu biti postavljen plinovod (u zoni otvorenog mora) iznosi 1,7 km, a maksimalna dubina je 2,25 km. Crnomorska dionica je duga 957 km. Iz projektne dokumentacije koja je dostupna javnosti poznato je da se proračun izgradnje sastoji iz dva dijela: kopneni dio stoji 5 milijardi eura za 1,7 tisuća km, a crnomorski dio 11 milijardi eura za 957 km.

A sada pogledajmo parametre revidirane rute. Dužina morske dionice je dvostruko kraća i iznosi 484 km, prosječna dubina na ovom dijelu Crnog mora je 1,6 puta manja (1,05 km), dok maksimalna dubina iznosi 1,44 km umjesto 2,25 km. Prema procjenama europskih stručnjaka, alternativna crnomorska ruta bi koštala 3,6 milijardi eura. Dodajmo oko 420 km dionice preko samog Krima (još oko 1,2 milijarde eura). Ukupni troškovi „krimske“ varijante pomorske dionice iznosili bi tako 4,8 milijardi eura, što gotovo za polovinu iznosa smanjuje sadašnju cijenu izgradnje ovog dijela plinovoda.

Još nije vrijema da se alternativa službeno usvoji

Ruski plinski div službeno ne potvrđuje da bi moglo doći do korekcije rute. Glasnogovornici Gazproma dali su sljedeći komentar: „Gazprom ne razmatra mogućnost izmjene trase Južnog toka. Južni tok je prije svega plinovod namijenjen izvozu. Njegova izgradnja se realizira zajedno sa stranim partnerima, koji također financiraju dio projekta. Izmjena konfiguracije za sobom povlači nužnost da se ponovno usuglase uvjeti sudjelovanja partnera u projektu i može dovesti do zaostatka u pogledu tempa njegove realizacije. Postavljeni rokovi početka eksploatacije plinovoda ne ostavljaju prostor za provođenje novog niza istraživanja. Danas je već u punom jeku izgradnja novih cjevovoda i kompresorskih stanica na teritoriju Ruske Federacije, potpisani su ugovori o postavljanju prve dvije dionice plinovoda. Potpisan je sporazum o izgradnji prvog dijela crnomorske dionice, koja će početi već 2014.“

Novi posao Rosatoma u Europi - šansa za Hrvatsku? Nakon ugovora o izgradnji nuklearne elektrane Hanhikivi-1 u Finskoj, ruska nuklearna korporacija Rosatom ide i u Mađarsku. Mađarska je tako postala druga zemlja EU koja je pitanje svoje energetske neovisnosti dala u ruke ruskih nuklearnih inženjera, dok će radovi biti plaćeni povoljnim ruskim kreditom.

Moguću izmjenu trase službeno je demantirala i tvrtka Wintershall, partner Gazproma. Ulazak Krima u sastav Rusije neće utjecati na rutu plinovoda Južni tok“, izjavio je član upravnog odbora ove tvrtke Mario Meren.
Zapadni partneri Gazpromau bi rado prihvatili mogućnost da rok u kojem će se njihova investicija isplatiti bude što kraći i da se smanje troškovi koji se obračunavaju proporcionalno. Druga stvar je što im u ovom trenutku to ne bi dozvolila njihova politička elita.

Međutim, bilo bi neobično da se u situaciji zaoštrenih odnosa između Rusije i Zapada povodom Krima čuju drugačije izjave. Jedan od suradnika Gazproma je pod uvjetom anonimnosti rekao da je projektiranje rute Južnog toka preko Krima već u tijeku, ali za sada se ne odvija javno. Treba pričekati da se situacija oko Ukrajine slegne, da se složi u povijesnim analima i u glavama zapadne političke elite, kao što se dogodilo s gruzijskim incidentom 2008., kada su odnosi bili zamrznuti nekoliko mjeseci. Prvu dionicu ćemo ipak realizirati prema staroj ruti, jer je već sklopljen obvezujući ugovor, Nizozemci su započeli svoj ​​dio posla i ujesen će započeti s postavljanjem cjevovoda po morskom dnu. Međutim, najvjerojatnije će preostale tri dionice proći po optimalnoj ruti, koja uzima u obzir novonastalu političku situaciju.“

Ovaj sugovornik smatra i da se teza o poteškoćama koje mogu nastati pri revidiranju ugovora sa stranim partnerima Gazproma, „koji također financiraju dio projekta“, može smatrati za neosnovanu. Partneri bi, naime, rado prihvatili mogućnost da rok u kojem će se njihova investicija isplatiti bude što kraći i da se smanje troškovi koji se obračunavaju proporcionalno. Druga stvar je što im u ovom trenutku to ne bi dozvolila njihova politička elita.

Danas je već u punom jeku izgradnja novih cjevovoda i kompresorskih stanica na teritoriju Ruske Federacije, potpisani su ugovori o postavljanju prve dvije dionice plinovoda.

Vodeći analitičar Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Igor Juškov također smatra da je korekcija rute Južnog toka moguća, počevši od druge dionice, i da je odlaganje, bez obzira na očiglednu isplativost takvog poteza, prije svega vezano za geopolitičke rizike na liniji Rusija - Zapad. Troškovi djelomičnog ponovnog projektiranja i ponovnog sklapanja ugovora uslijed izmjene crnomorske dionice plinovoda su jednostavno zanemarivi u usporedbi s ekonomskom isplativošću koju takav potez donosi, smatra Juškov.

Ruski tekst na portalu Ekspert.