Prelazak dijela Južnog toka preko Krima smanjio gotovo za polovinu iznosa sadašnju cijenu izgradnje crnomorskog dijela plinovoda. Izvor: AP
Plinovod Južni tok, kojim će se ruski plin izvoziti u zemlje EU, žestoko je kritiziran zbog sporne ekonomske učinkovitosti. Kao prvo, njegova cijena je jedna od najviših u povijesti izgradnje cjevovoda kao načina za transport plina i iznosi 16 milijardi eura. Kao drugo, tehnološki projekt je vrlo složen i nosi brojne ekološke rizike, koji nastaju zbog postavljanja cjevovoda na velikoj dubini (do 2,5 km, što je svjetski rekord u ovom području).
![]() |
Grafikon: Alternativni put plinovoda “Južni tok” |
Nakon što su 2011. provedena najvažnija ekološka ispitivanja, pripremljena
projektna dokumentacija i potpisani prvi investicijski sporazumi sa zemljama
kroz koje prolazi Južni tok, i pošto je postalo jasno da je Moskva donijela
čvrstu odluku da ovaj plinovod bude izgrađen, vlada Ukrajine je iznijela
prijedlog da plinovod pređe preko teritorija Krima i dalje preko plićeg
sjevernog dijela Crnog mora, što bi proračun smanjilo dva i pol puta. Gazprom
je ovu varijantu odmah odbacio, jer ona ne rješava osnovni zadatak Južnog toka.
Na taj način se Rusija, naime, ne bi oslobodila tranzitnog rizika. Danas,
međutim, kada je Krim u sastavu Rusije, o tranzitnim rizicima više ne može biti
riječi.
Alternativna aritmetika
Prosječna dubina na kojoj će prema postojećem projektu biti postavljen plinovod
(u zoni otvorenog mora) iznosi 1,7 km, a maksimalna dubina je 2,25 km.
Crnomorska dionica je duga 957 km. Iz projektne dokumentacije koja je dostupna
javnosti poznato je da se proračun izgradnje sastoji iz dva dijela: kopneni dio
stoji 5 milijardi eura za 1,7 tisuća km, a crnomorski dio 11 milijardi eura za
957 km.
A sada pogledajmo parametre revidirane rute. Dužina morske dionice je dvostruko
kraća i iznosi 484 km, prosječna dubina na ovom dijelu Crnog mora je 1,6 puta
manja (1,05 km), dok maksimalna dubina iznosi 1,44 km umjesto 2,25 km. Prema
procjenama europskih stručnjaka, alternativna crnomorska ruta bi koštala 3,6
milijardi eura. Dodajmo oko 420 km dionice preko samog Krima (još oko 1,2
milijarde eura). Ukupni troškovi „krimske“ varijante pomorske dionice iznosili
bi tako 4,8 milijardi eura, što gotovo za polovinu iznosa smanjuje sadašnju
cijenu izgradnje ovog dijela plinovoda.
Još nije vrijema da se alternativa
službeno usvoji
Ruski plinski div službeno ne potvrđuje da bi moglo doći do korekcije rute.
Glasnogovornici Gazproma dali su sljedeći komentar: „Gazprom ne razmatra
mogućnost izmjene trase Južnog toka. Južni tok je prije svega plinovod
namijenjen izvozu. Njegova izgradnja se realizira zajedno sa stranim
partnerima, koji također financiraju dio projekta. Izmjena konfiguracije za
sobom povlači nužnost da se ponovno usuglase uvjeti sudjelovanja partnera u
projektu i može dovesti do zaostatka u pogledu tempa njegove realizacije.
Postavljeni rokovi početka eksploatacije plinovoda ne ostavljaju prostor za
provođenje novog niza istraživanja. Danas je već u punom jeku izgradnja novih
cjevovoda i kompresorskih stanica na teritoriju Ruske Federacije, potpisani su
ugovori o postavljanju prve dvije dionice plinovoda. Potpisan je sporazum o
izgradnji prvog dijela crnomorske dionice, koja će početi već 2014.“
Moguću izmjenu trase službeno je demantirala i tvrtka Wintershall, partner
Gazproma. Ulazak Krima u sastav Rusije neće utjecati na rutu plinovoda Južni
tok“, izjavio je član upravnog odbora ove tvrtke Mario Meren.
Zapadni partneri Gazpromau bi rado prihvatili mogućnost da rok u kojem će se
njihova investicija isplatiti bude što kraći i da se smanje troškovi koji se
obračunavaju proporcionalno. Druga stvar je što im u ovom trenutku to ne bi
dozvolila njihova politička elita.
Međutim, bilo bi neobično da se u situaciji zaoštrenih odnosa između Rusije i
Zapada povodom Krima čuju drugačije izjave. Jedan od suradnika Gazproma je pod
uvjetom anonimnosti rekao da je projektiranje rute Južnog toka preko Krima već
u tijeku, ali za sada se ne odvija javno. Treba pričekati da se situacija oko
Ukrajine slegne, da se složi u povijesnim analima i u glavama zapadne političke
elite, kao što se dogodilo s gruzijskim incidentom 2008., kada su odnosi bili
zamrznuti nekoliko mjeseci. Prvu dionicu ćemo ipak realizirati prema staroj
ruti, jer je već sklopljen obvezujući ugovor, Nizozemci su započeli svoj dio posla i ujesen će započeti s postavljanjem
cjevovoda po morskom dnu. Međutim, najvjerojatnije će preostale tri dionice
proći po optimalnoj ruti, koja uzima u obzir novonastalu političku situaciju.“
Ovaj sugovornik smatra i da se teza o poteškoćama koje mogu nastati pri
revidiranju ugovora sa stranim partnerima Gazproma, „koji također financiraju
dio projekta“, može smatrati za neosnovanu. Partneri bi, naime, rado prihvatili
mogućnost da rok u kojem će se njihova investicija isplatiti bude što kraći i
da se smanje troškovi koji se obračunavaju proporcionalno. Druga stvar je što
im u ovom trenutku to ne bi dozvolila njihova politička elita.
Danas
je već u punom jeku izgradnja novih cjevovoda i kompresorskih stanica na
teritoriju Ruske Federacije, potpisani su ugovori o postavljanju prve dvije
dionice plinovoda.
Vodeći analitičar Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Igor Juškov također
smatra da je korekcija rute Južnog toka moguća, počevši od druge dionice, i da
je odlaganje, bez obzira na očiglednu isplativost takvog poteza, prije svega
vezano za geopolitičke rizike na liniji Rusija - Zapad. Troškovi djelomičnog
ponovnog projektiranja i ponovnog sklapanja ugovora uslijed izmjene crnomorske
dionice plinovoda su jednostavno zanemarivi u usporedbi s ekonomskom
isplativošću koju takav potez donosi, smatra Juškov.
Ruski tekst na portalu Ekspert.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu