Rusko-američki odnosi svedeni na minimum

Reakcija Moskve na poteze Bijele kuće bila je krajnje negativna. „Administracija SAD-a i dalje robuje svom pogrešnom pristupu situaciji i njene predstave o događajima u Ukrajini i na Krimu, kao i o putevima izlaska iz ukrajinske krize, nemaju veze s realnošću“, izjavio je za agenciju ITAR-TASS zamjenik ministra vanjskih poslova RF Sergej Rjapkov. Prema njegovim riječima, „nikakve sankcije, ni one koje su već uvedene, ni one koje po novim zakonima mogu biti uvedene, neće i ne mogu imati učinak koji priželjkuje Washington“.

Podsjećamo da je još prije potpisivanja novog zakona predsjednik SAD-a osigurao sebi pravo prelaska na sljedeću etapu vršenja pritisaka na RF, tj. na ekonomska ograničenja. Ruski stručnjaci, međutim, smatraju da Washington u dogledno vrijeme neće iskoristiti tu opciju. „Četvrti paket sankcija (protiv vodećih grana privrede RF) najavljen je kao odgovor na mogući nastavak kretanja Rusije na istok Ukrajine. Zasad se ne bi moglo reći da se Rusija namjerava nekamo kretati“, izjavio je Fjodor Lukjanov, predsjednik Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku. Stručnjak je istovremeno uvjeren da će SAD umjesto uvođenja sankcija postupno obustavljati praktičnu suradnju s RF „svuda gdje je to moguće“.

Stvarno gledano, već sad skoro ništa nije ostalo od bilateralnih veza. Čim se saznalo da će biti održan krimski referendum Washington je objavio prekid vojne suradnje s Moskvom, kao i zamrzavanje rada na paketu perspektivnih sporazuma u oblasti ekonomije. A kad je Krim postao dio Rusije, Washington je obustavio suradnju s Moskvom u borbi protiv nezakonite trgovine droge i u mnogim projektima vezanim za korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Osim toga, Američka kozmička agencija (NASA) prekinula je sve kontakte s ruskim partnerima osim onih koji se tiču Međunarodne svemirske stanice. Najveću štetu bilateralnim vezama Bijela kuća je nanijela kad je obustavila svoje sudjelovanje u radu rusko-američke predsjedničke komisije.

Predsjednička komisija – nova žrtva ukrajinske krize

Ta komisija je osnovana u srpnju 2009. tijekom posjete predsjednika SAD-a Baracka Obame Moskvi, na vrhuncu „resetiranja“ odnosa između Moskve i Washingtona. Komisija se sastojala od dvadesetak radnih grupa. Među njima su bile grupe za nuklearnu energetiku, kontrolu naoružavanja, borbu protiv terorizma, razvoj poslovnih veza i trgovinsko-ekonomskih odnosa, poljoprivredu i zdravstvo. SAD je prije godinu dana u znak protesta zbog poteza RF vezanih za NVO (zakon o stranim agentima) napustile grupu za građansko društvo, ali se u srpnju 2013. pojavila nova radna grupa, za suradnju u sferi međunarodne informacijske sigurnosti. U radu komisije bilo je angažirano preko 60 ruskih i američkih državnih institucija. Za vrijeme postojanja komisije realizirano je preko 500 susreta, razmjena stručnjaka i zajedničkih vježbi.

Američki stručnjaci, doduše, kažu da veze s Rusijom same po sebi nisu ni bile značajne Sjedinjenim Američkim Državama. Prema riječima Angele Stent, direktorice Centra za istraživanje Euroazije, Rusije i Istočne Europe na Univerzitetu Georgetown, „Washingtonu je Moskva bar posredno važna u smislu širih ciljeva njegove međunarodne politike, recimo, kad je riječ o neširenju nuklearnog naoružanja, o Afganistanu, Iranu ili političkim potresima u arapskom svijetu“. O tome je listu Kommersant govorio i bivši veleposlanik SAD-a u RF Michael McFaul. Zahvaljujući obustavljanju bilateralne suradnje s Moskvom Barack Obama će izbjeći i optužbe da je „mekušac“, i nove ekonomske rizike koje bi se mogle pojaviti u slučaju uvođenja strogih financijskih sankcija protiv Rusije.

Više o rusko-američkim odnosima

Komentirajući odluku Washingtona o obustavljanju sudjelovanja u predsjedničkoj komisiji, predstavnik Ministarstva RF Aleksandar Lukaševič podsjetio je da je ona „formirana s pozicija ruskih i američkih interesa kao mehanizam neposrednog dijaloga između državnih tijela, poslovnih krugova i građanskog društva Rusije i SAD-a“. „Sad Amerikanci impulzivno reagiraju na ono što se situacija na Krimu i u Ukrajini ne odvija kako bi oni htjeli, pa djeluju po principu ‘što gore, to bolje’, i po svemu sudeći ne razmišljaju o posljedicama“, rekao je diplomat.

I u Kremlju je odluka Bijele kuće dočekana s nedoumicom. „Već smo izrazili žaljenje zbog tih koraka (obustavljanje sudjelovanja SAD-a u komisiji), jer oni ne mogu izazvati ništa drugo osim žaljenja“, izjavio je glasnogovornik predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov. „Mi de facto ostajemo bez kanala bilateralne veze po raznim pitanjima.“ Na pitanje postoji li mogućnost da Moskva pokrene inicijativu za obnavljanje rada komisije gospodin Peskov je odgovorio: „Takva mogućnost je isključena. Nikome ne možemo nametnuti prijateljske odnose.“