Pridnjestrovlje se sprema za „obranu od agresora“

Predstavnici Pridnjestrovlja neće sudjelovati u pregovorima formata „5+2“ (strane u konfliktu Moldavija i Pridnjestrovlje, uz RF, Ukrajinu i OESS kao posrednike i SAD kao promatrača), koji su zakazani za 10. i 11. travanj u Beču. To se navodi u pismu pridnjestrovske ministarke vanjskih poslova Nine Štanski, koje je 5. travnja upućeno svim sudionicima pregovaračkog procesa. U njemu je obrazloženo da Pridnjestrovlje odbija sudjelovati u pregovorima zato što Kišinjev nije održao obećanje da će ukinuti uvoznu akcizu koja je krajem prošle godine uvedena za pridnjestrovska poduzeća. U vezi s tim Štanski je priopćila da je „nemoguće ostvariti djelotvoran dijalog u uvjetima stalnih ograničenja i sankcija“ i dodala: „Pridnjestrovlje nije spremno prihvatiti poziv na još jedan susret formata ‘5+2’.“

Pridnjestrovlje nakon Krima? Poslije događaja na Krimu veliku pažnju svjetske zajednice privlači Pridnjestrovlje, regija Moldavije u kojem stanovništvo govori ruski i koji je svoju neovisnost proglasio još 1990., a de facto je stekao nakon oružanog konflikta 1992. Kako se situacija u Pridnjestrovlju ocjenjuje u Moskvi i Kišinjevu nakon kijevskog Majdana i pripojenja Krima Rusiji?

Neuspjeh pregovora potvrđuje da se odnosi između Kišinjeva i Tiraspolja zaoštravaju. Razlog ne leži samo u ekonomskim neslaganjima. Među stranama u konfliktu novom snagom je buknuo teritorijalni spor, koji se odnosi na nekoliko sela pod jurisdikcijom Moldavije, a koje Pridnjestrovlje smatra svojim. 

U sporu i s Ukrajinom

Tiraspolj je u sukobu ne samo sa Kišinjevom, nego i s Kijevom, koji je prije više od mjesec dana pooštrio režim prelaska ukrajinske granice za državljane RF. A u Pridnjestrovlju, koje je stiješnjeno između Moldavije i Ukrajine, rusko državljanstvo ima gotovo svaki drugi građanin, tako da su potezi Kijeva protumačeni kao blokada.

„Oni [ukrajinske vlasti] u ožujku preko granice nisu pustili preko 200 građana Pridnjestrovlja koji imaju ruske putovnice. U našoj Republici živi oko 200 tisuća državljana RF, još oko 100 tisuća ljudi ima ukrajinsko državljanstvo, pri čemu mnogi imaju rođake u susjednim zemljama, i zato ovakve mjere stvaraju napetost“, požalio se predsjednik Pridnjestrovlja Evgenij Ševčuk.

Kijev za to vrijeme tvrdi da je pooštravanje kontrole na granici „unutarnja stvar Ukrajine“. Moskva, međutim, ima drugačiji stav. „Vanjsku blokadu“ Pridnjestrovlja predsjednik RF Vladimir Putin je 29. ožujka spomenuo u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Barackom Obamom. „Predsednik RF je skrenuo pažnju na vanjsku blokadu Pridnjestrovlja, koja bitno remeti uvjete života stanovnika regije, otežava njihovo kretanje, normalnu trgovinu i ekonomsku razmjenu“, priopćila je press-služba Kremlja. Gospodin Putin je isto ponovio 31. ožujka kancelarki Njemačke Angeli Merkel. A ministar vanjskih poslova RF Sergej Lavrov je temu blokade dotaknuo na pariškom susretu s državnim tajnikom SAD-a Johnom Kerryjem.

Dok se ruske mirovne snage tek pripremaju za manevre, pridnjestrovski vojnici već prolaze intenzivne treninge. Ministarstvo odbrane nepriznate republike je prošlog tjedna objavilo je informaciju o održavanju borbenih manevara pripadnika tenkovskih, aritiljerijskih, raketnih jedinica i jedinica protuzračne obrane, kao i o provođenju vježbi inženjerijskih jedinica, koje su ostvarile postavljanje pontonskog mosta preko Dnjestra. Ministarstvo obrane ističe da se sve vježbe vrše prema postojećem planu, a da je njihov scenarij „obrana od agresora“.

Za obranu Pridnjestrovlja je, izgleda, spremna i Rusija. Komentirajući situaciju oko nepriznate republike u emisiji Rusko pitanje na TV kanalu TVC, potpredsjednik Vlade RF Dmitrij Rogozin je izjavio: „Primijenit ćemo sav arsenal sredstava političkog, diplomatskog, ekonomskog, a ako je potrebno i oružanog utjecaja na svakog agresora, kako bismo ga prisilili na poštivanje mira i demokratskih normi“. U Pridnjestrovlju je ova izjava odmah postala masovno citirana.

Rusija započinje provoditi novu vanjsku politiku Pravila ruskog jezika su složena i mnogobrojna. Osim toga, postoji jako puno iznimaka koje ne podliježu tim pravilima. Ponekad se čak ni profesionalni lingvisti ne mogu složiti oko toga kako je pravilno upotrebljavati neku pojedinu riječ.

Predstavnici vlasti u Tiraspolju ne kriju da su, potaknuti time kako je Moskva riješila „krimsko pitanje“, željeli što prije krenuti putem ovog poluotoka. I računaju na Rusiju. „Na referendumu 2006. u Pridnjestrovlju je preko 97% birača glasalo za neovisnost i pripajanje Rusiji. Verujemo da će međunarodni partneri, uzimajući u obzir situaciju u svijetu koja se brzo mijenja, doći do zaključka da je pravedna odluka moguća samo ako se ispoštuje volja naroda Pridnjestrovlja“, uveren je Evgenij Ševčuk.