Broj sukoba na tadžikistansko-afganistanskoj granici za proteklih pola godine višestruko se povećao. Izvor: PA Photos / ITAR-TASS
Bliži se odlazak trupa SAD-a i NATO-a iz Afganistana. Kako Vi ocjenjujete rezultate njihovog boravka u toj zemlji?
![]() |
Nikolaj Bordjuža, generalni tajnik CSTO-a. Misija NATO-a u Afganistanu je bila neuspješna. Izvor: Rosijska gazeta |
Zajednička je ocjena stručnjaka, a ne samo moja osobna, da je njihova misija bila neuspješna. O tome ne govore samo stručnjaci CSTO-a, nego i rukovodstvo Afganistana. Ono nedvosmisleno tvrdi da je misija neuspješna, da nisu ostvareni ciljevi s kojima su tamo poslani prilično veliki kontingenti zapadnih trupa.
Za razliku od sovjetskih trupa, koje su tamo pokušavale ponovno uspostaviti miran život, stvoriti nekakvu infrastrukturu i socijalnu sferu te pružiti pomoć afganistanskom narodu na ekonomskom planu, SAD i NATO su rješavali samo vojne zadatke vojnim putem, i u mnogim slučajevima vrlo grubo. To je, prema mojem mišljenju, glavni razlog njihovog neuspjeha.
Kakve opasnosti i rizike zemljama
Središnje Azije i Rusiji može donijeti odlazak trupa koalicije? Kakve mjere
planira poduzeti CSTO kako bi parirao tim rizicima ili smanjio njihov
potencijal?
Postoje četiri glavne pojave koje danas izdvajamo u Afganistanu.
Prvo, Afganistan je sam po sebi zona nestabilnosti. Drugo, to je teritorij na kojem se nalazi veliki broj naoružanih odreda različitih ekstremističkih organizacija. Treće, to su kampovi za obuku ratnika. I četvrto, to je trgovina drogom.
Čak ne govorim o talibanima, niti o nekakvim drugim problemima koji će se sigurno pojaviti poslije odlaska trupa, ali ova četiri čimbenika će svakako imati najveći utjecaj na sigurnost susjednih zemalja, uključujući i Središnju Aziju.
Što ne očekujemo? Ne očekujemo vojne akcije većih razmjera. Ne mislimo da u Afganistanu danas postoje snage koje bi mogle pripremiti nekoliko tisuća naoružanih vojnika i krenuti u osvajanje Tadžikistana, na jug Kirgistana i u druge oblasti, ali da će biti pokušaja prodora na te teritorije – u to sam uvjeren. Takvi pokušaji se već sad poduzimaju.
Broj sukoba na tadžikistansko-afganistanskoj granici za proteklih pola godine višestruko se povećao. To su bili pokušaji prodora naoružanih bandita i narkomafije preko državne granice Tadžikistana. Među njima su i bande koje se bave drugim stvarima, recimo djelovanjem političke prirode.
Zna li se koliko je bilo tih pokušaja?
Ako se ne varam, prije mjesec dana je priopćeno da je za pola godine bilo oko 35 takvih pokušaja. I svi su praćeni ozbiljnim oružanim sukobima na granici.
Očekujemo pokušaje ideološkog utjecaja na stanovništvo zemalja Središnje Azije, kao i stvaranje ekstremističkog podzemlja u našim državama, i tim podzemljem će rukovoditi emisari iz Afganistana. Očekujemo prodor bandi kojima će biti cilj riješiti neki lokalni zadatak i destabilizirati situaciju u našim zemljama. Tome treba dodati i dugoročnu opasnost koju stvara narkobiznis i trgovina narkoticima. Mislimo da dolaze teška vremena i spremamo ih se dočekati.
Razradili smo plan pružanja otpora izazovima iz Afganistana nakon 2014. Sada se dosta ozbiljno radi na jačanju oružanog potencijala, naročito Snaga za brzo djelovanje koje se u slučaju potrebe mogu operativno umiješati u svaku situaciju. Stvaramo i neke nove elemente oružanog potencijala, kao što su Kolektivne zrakoplovne snage i Snage za specijalne operacije. Vrlo ozbiljno radimo na organizaciji zajedničke borbene obuke. I naravno, posvećujemo mnogo pažnje pitanjima koordinacije našeg zajedničkog djelovanja.
Trupe SAD-a i drugih zemalja NATO-a
koje su se nalazile na teritoriju Afganistana nisu se ozbiljno bavile problemom
trgovine narkoticima. Zašto?
Naravno, nama je prioritet borba protiv trgovine narkoticima.
Sprovodimo odgovarajuće operacije i koordiniramo naše napore sa svim kolegama. Na pravce koji se trenutno koriste za prebacivanje narkotika preko granice, a teško se kontroliraju, poslat ćemo snage za specijalne namjene.
Osim toga, prema odluci koju su odobrili naši predsjednici, sada se u okviru CSTO-a osniva Centar za specijalne antinarkotičke operacije.
Vi ste, međutim, pitali zašto se NATO nije borio protiv proizvodnje narkotika u Afganistanu.
Mislim da je bio cilj da se kontingentu Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti ne stvaraju još veći problemi i da je to bio glavni razlog zašto mu nije postavljen takav zadatak. Ukoliko bi još i narkomafija stala na stranu talibana, a ona ima naoružane odrede i velike financijske mogućnosti, mislim da bi tamo situacija bila još gora.
Danas, kad su SAD i EU, gdje je većina
članica NATO-a, uvele ekonomske sankcije protiv Rusije, trebamo li nastavljati
suradnju s njima kad je riječ o Afganistanu?
Mislim da ne trebamo ništa zatvarati ili prekidati. Treba koristiti one mogućnosti za suradnju koje su nam na raspolaganju. Vrlo se nadam da će uskoro splasnuti ova antiruska euforija koja trenutno vlada na Zapadu.
Treba surađivati sa svim snagama koje su zainteresirane za normalizaciju situacije u Afganistanu. Moj stav je da trebamo pomagati kontingentima NATO-a u tranzitu. Njihov zadatak je pozitivan, oni su pokušavali osigurati stabilnost u Afganistanu. Vojnici koji izravno ovise od tog tranzita nisu ni za što krivi. Potpuno su časno ispunjavali svoj dug i vrlo poštujem te ljude, jer zaista djeluju u vrlo teškim uvjetima i ekstremnim situacijama.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu