Pridnjestrovlje nakon Krima?

Spomenik Aleksandru Suvorovu u Tiraspolju. Izvor: ITAR-TASS

Spomenik Aleksandru Suvorovu u Tiraspolju. Izvor: ITAR-TASS

Poslije događaja na Krimu veliku pažnju svjetske zajednice privlači Pridnjestrovlje, regija Moldavije u kojem stanovništvo govori ruski i koji je svoju neovisnost proglasio još 1990., a de facto je stekao nakon oružanog konflikta 1992. Kako se situacija u Pridnjestrovlju ocjenjuje u Moskvi i Kišinjevu nakon kijevskog Majdana i pripojenja Krima Rusiji?

Gledano iz ugla Kišinjeva: kolaps državnosti

Sadašnji predsjednik Moldavije Nikolae Timofti izabran je 2012. kao predstavnik koalicije „Za europsku integraciju“. Njegova pozicija je nedvosmislena: odlazak ruskih trupa i vraćanje Pridnjestrovlja u sastav Moldavije u svojstvu „regije s posebnim statusom“. Komunistička i socijalistička stranka, koje su u opoziciji, smatraju da situacija nije tako jednostavna.

Suvorov utemeljitelj glavnog grada

Teritorij Pridnjestrovlja je bio u sastavu Rusije od kraja 18. stoljeća. Sadašnji glavni grad Tiraspolj osnovao je Aleksandar Suvorov 1792. Prije Revolucije 1917. Pridnjestrovlje bilo je podijeljeno na Hersonsku, Podoljsku i Besarabijsku guberniju.

Zurab Todua, povjesničar, politolog, zastupnik parlamenta Moldavije iz Stranke komunista, kaže: „Zapad uporno gura Moldaviju u konfrontaciju s Rusijom. Varijanta zaoštravanja situacije odgovara unionistima u Kišinjevu i Bukureštu. Nadaju se da će Rumunjska pripojiti Moldaviju i radi toga su spremni žrtvovati Pridnjestrovlje“, smatra zastupnik. „Treba, međutim, imati u vidu raspoloženje naroda u Moldaviji, koje je takvo da će Rumunjskoj u tom slučaju pripasti samo jedan dio Moldavije na desnoj obali Dnjestra. Veći dio stanovništva, posebno na sjeveru i jugu zemlje, integrirat će se s Rusijom u okviru Carinske i Euroazijske unije.“

Tri naroda i jezika

Pridnjestrovska Moldavska Republika ima tri konstitutivna naroda: Moldavce (31,9%), Ruse (30,3%) i Ukrajince (28,8%), i tri službena jezika: moldavski (ćirilica), ruski i ukrajinski. Državna valuta je pridnjestrovska rublja.

Todua smatra da Moldavija ima samo dvije mogućnosti kojima može izbjeći „krimski“ ili „južnoosetinski“ scenarij u Pridnjestrovlju: „Prvo, ako Kišinjev pokuša vojnim putem riješiti teritorijalni problem, i drugo, ako u zemlji bude sačuvana unutarnja politička stabilnost“.

Što se tiče očuvanja stabilnosti, mnogi već ozbiljno sumnjaju u takvu mogućnost. „U Moldaviji se sprovodi otvorena i drska rumunizacija stanovništva“, uvjeren je Igor Dodon, predsjednik Stranke socijalista i zastupnik u parlamentu. „U Gagauskoj autonomiji zabranjen je referendum na kojem bi se moglo rješavati pitanje vanjskog vektora. Referendumi su zabranjeni i u svim drugim oblastima. Vlast se beskompromisno opredijelila za Zapad i eurointegraciju, i osim toga što više od polovine stanovništva, sudeći po svim istraživanjima javnog mnijenja, želi da Moldavija uđe u Carinsku uniju“, podsjeća zastupnik.

Kozakov memorandum

Uz sudjelovanje specijalnog predstavnika Rusije 2003. je sastavljen takozvani Kozakov memorandum prema kojem je Pridnjestrovlje vraćeno Moldaviji u svojstvu člana federacije, ali je predsjednik Vladimir Voronjin, inače komunista, u posljednjem trenutku pod pritiskom Zapada odustao od konačnog potpisivanja memoranduma, iako ga je prethodno sam parafirao.

„Kišinjev sam sebe sapliće, gura u jednosmjernu ulicu i provocira događaje koji će dovesti do raspada zemlje, i to ne na dva, nego na nekoliko dijelova“, izjavio je Dodon. „U toj situaciji će pobjednik biti Bukurešt koji već trlja ruke od zadovoljstva, videći kako se ruši moldavska državnost. Ako Kišinjev nastavi s politikom rumunizacije i eurointegracije, ako se Zapad i Istok uključe u novi hladni rat, i ako pored Krima bude još nekih primjera odvajanja teritorija, onda će i Pridnjestrovlje i Gagauzija tražiti da se potpuno odvoje od Republike Moldavije. A to je već kolaps državnosti“, konstatirao je lider Stranke socijalista.

Prema Dodonovom mišljenju, federalizacija zemlje je jedino što može sačuvati Moldaviju u sovjetskim granicama. „Ne postoji drugi način da Kišinjev mirno i uz obostranu suglasnost riješi taj dvadesetogodišnji problem s Tiraspoljem, osim da iz korijena izmjeni administrativnu strukturu zemlje. To već shvaća i Zapad, ali kišinjevske vlasti uporno teže povratiti pridnjestrovski teritorij kao jednu od svojih oblasti. Tu kontraproduktivnu tvrdoglavost pravi i Bukurešt. Za Rumunje federalizacija Moldavije znači krah njihove nade u pripojenje našeg područja i u stvaranje Velike Rumunjske“, uvjeren je zastupnik. 


Pogled iz Moskve: Blokadom Pridnjestrovlja krše se ljudska prava

Rusija ni jednom za ove 23 godine na službenoj razini nije dovela u pitanje teritorijalnu cijelovitost Moldavije. Međutim, ono što zbog diplomatskih ograničenja ne mogu javno reći predstavnici izvršne vlasti, govore stručnjaci i zastupnici Državne Dume.

„Sve ide ka tome da će se Pridnjestrovlje već za koji dan naći pod vrlo strogom blokadom“, kaže Aleksej Martinov, direktor Međunarodnog instituta za novoformirane države. „U toj situaciji Rusija neće moći biti ravnodušna prema sudbini 200 tisuća  ruskih građana koji žive na teritoriju Pridnjestrovlja“, istaknuo je Martinov.

Ruska vojska u Pridnjestrovlju

U Pridnjestrovlju se nalazi skoro 2000 ruskih vojnika: 1500 pripadnika Operativne grupe i 400 pripadnika mirovnih jedinica. Međutim, u sadašnjoj Ukrajini se čak i taj broj vojnika doživljava kao „opasnost“.

„Mnogi danas govore o mogućem ‘krimskom scenariju’ u Pridnjestrovlju. Ja mislim da će u toj republici biti ostvaren jedinstveni ‘pridnjestrovski’ scenarij. Ako vlasti u Kišinjevu (barem zbog svoje osobne sigurnosti, ako ništa drugo) ne pokrenu proceduru priznavanja Pridnjestrovske Moldavske Republike kao druge moldavske države, onda Pridnjestrovlje za vrlo kratko vrijeme može postati 86. subjekt Ruske Federacije“, uveren je stručnjak.

Priznavanje Pridnjestrovlja, a pogotovo njegovo pripojenje Rusiji, stvorit će daleko veće tehničke probleme nego pripojenje Krima, iako ova još uvijek nepriznata država ima tri puta manje stanovnika. Rusija nema zajedničku granicu s Pridnjestrovljem, a avionski promet je problematičan, jer u Tiraspolju ne postoji civilna zrakoplovna luka. Osim toga, i histerija Zapadne Europe i SAD-a bit će daleko veća.

To je jedna strana medalje. Druga strana su 200 tisuća državljana Rusije i još 300 tisuća pristalica pripojenja Rusiji, zatvorenih u uskom pojasu zemlje duž obale Dnjestra.

Ruski tekst na sajtu Vz.ru