Zbog čega su Rusiji potrebni Iskanderi-M na granici s Kazahstanom?

Izvor: Vitalij Belousov / RIA Novosti

Izvor: Vitalij Belousov / RIA Novosti

Prema mišljenju stručnjaka, raketni sustavi Iskander-M omogućuju da se sačuvaju nekadašnje sovjetske republike od mogućih prijetnji iz Središnje Azije.

Na 100 km od granice s Kazahstanom Rusija gradi spremišta raketnih sustav Iskander-M. U slučaju potrebe, u dogovoru s vladom Kazahstana, operativno-strateške rakete mogu se premjestiti na teritoriju te države – to je predviđeno dokumentima Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti. U press-službi Ministarstva obrane su izjavili da priprema terena za Iskandere bit će završena do kraja godine.


Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti pod zaštitom

92. raketna brigada, koja se nalazi u selu Tocko-2, u Orenburškoj oblasti, spremna je prihvatiti Iskandere-M u prosincu 2014. Domet djelovanja sustava Iskander-M je do 500 km, za krstareće rakete R-500 taj pokazatelj može dosegnuti i 2 000 km. Na taj način sustavi iz Tockog-2 mogu pogađati cilj na južnim i jugo-istočnim granicama Kazahstana.

„Zajedno s Kazahstanom i drugim državama Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (Kirgizijom i Tadžikistanom) Rusija je stvorila snage brzog odgovora. Svake godine provodimo vježbe. U slučaju opasnosti radijus djelovanja Iskandera moguće je određivati ne samo od Orenburga, nego i od teritorija svih država koje ulaze u Organizaciju Ugovora o zajedničkoj sigurnosti“, ističe vojni stručnjak, glavni urednik časopisa Arsenal Domovine Viktor Murahovski.

Zašto su projektili „Iskander“ upravo stigli u Kalinjingrad
Nema ništa čudno u tome što je Rusija razmjestila taktičke raketne sustave „Iskander“ na granicu s Europskom unijom. Rusko vodstvo mnogo je puta najavljivalo da će na planove postavljanja PRO-a u Europi odgovoriti postavljanjem „Iskandera", i to se u jednom trenutku moralo dogoditi.

Obični ciljevi sustava Iskander-M su sredstva protuzračne i proturaketne obrane, zrakoplovne luke, objekti infrastrukture, te neprijateljski raketni kompleksi. Međutim, Murahovski je istaknuo da taj kompleks može učinkovito uništiti i živu snagu protivnika.  


Koga se treba bojati?

„Odlazak Amerikanaca iz Afganistana može dovesti do destabilizacije Kirgizije i Uzbekistana“, priča glavni urednik časopisa Moscow Defence Brief Vasilij Kašin. „U tom slučaju vojska Središnjeg vojnog okruga RF mora biti spremna brzo reagirati i pomoći Kazahstanu zaštiti granicu. Kazahstan nema jako velike vlastite snage“.

Nakon toga čim krajem ove godine Afganistan napusti 60 tisuća američkih vojnika koji se tamo nalaze, moguća je ozbiljna destabilizacija situacije, smatra Aleksandar Konovalov, predsjednik Instituta za strateške ocjene. Prema njegovom mišljenju, aktualna vlada ne može osigurati odgovarajuću kontrolu. Stručnjak smatra da Afganistan može zapljusnuti val radikalnog islama.

O tome da se politička situacija u Središnjoj Aziji može značajno zakomplicirati govore ne samo stručnjaci, već i dužnosnici.

„U vezi sa skorašnjim izlaskom američkog kontingenta iz Afganistana početkom 2014. očekuje se povratak na političku scenu pokreta Taliban i naglo pogoršanje operativne situacije. Taliban istupa za daljnju proizvodnju sirovina sa ciljem svjetskog džihada protiv 'nevjernika', među koje pripada i Rusija“, takav zaključak nedavno su dali stručnjaci Federalne službe za kontrolu prometa droge. Borci protiv nje već su razradili plan za stvaranje nove jedinice – 'antidroga' službe.

Ruski tekst na sajtu Izvestija