Podrška Latinske Amerike politici Rusije na Krimu

Zgrada kubanske Nacionalne skupštine narodne vlasti u Havani (Kapitolio). Izvor: Marco Zanferrari

Zgrada kubanske Nacionalne skupštine narodne vlasti u Havani (Kapitolio). Izvor: Marco Zanferrari

Situacija vezana za primanje Krima u Rusku Federaciju podsjeća na situaciju nastalu neposredno nakon što je Moskva 2008. priznala neovisnost Abhazije i Južne Osetije. Dok Zapad kategorično odbija priznati promjenu pravnog statusa Krima, zemlje u razvoju staju na stranu Moskve. Lideri niza latinoameričkih država postali su novi, manje-više otvoreni saveznici Moskve u krimskom pitanju. Ističu da je prošlo vrijeme jednopolarnog svijeta.

Krajem prošlog tjedna Ministarstvo vanjskih poslova Rusije zahvalilo se vlastima Nikaragve za podršku u vezi sa situacijom na Krimu. Prema riječima izvora Ruskog vjesnika u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, zamjenik ministra vanjskih poslova RF Sergej Rjapkov zahvalio se nikaragvanskoj strani za čvrstoj i dosljednoj podršci pozicije Rusije prema Krimu i Sevastopolju, kao i ruskog pristupa rješavanju krize u Ukrajini. Rjapkov je razgovarao s Luisom Ortegom, specijalnim predstavnikom predsjednika Nikaragve za trgovinsko-ekonomsku suradnju s Rusijom koji je doputovao u radnu posjetu Rusiji.

Žele opkoliti Rusiju kako bi je oslabili, sravnili sa zemljom i razorili. To je njihova davna želja, koju gaje već 300 godina. [...] Oni to nisu mogli učiniti ni uz pomoć Napoleona, ni uz pomoć Hitlera, [...] pa ipak, sad oni u skladu s istom tradicijom ponovo jurišaju na Rusiju. Ali i ovoga puta će ostati kratkih rukava.“

Nicolás Maduro, predsjednik Venezuele

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zahvalnost i veleposlaniku Kube u Moskvi Emiliju Losadi Garciji za principijelnu poziciju kubanske strane u pogledu Krima i reguliranja krize u Ukrajini.

Ranije je podršku Rusiji izrazio predsjednik Venezuele Nicolás Maduro. Prijetnje Zapada da će uvesti sankcije prema Rusiji okarakterizirao je kao bezobrazluk. „Umjesto što prijeti Putinu, svjetska zajednica treba mu dodijeliti Nobelovu nagradu za mir, jer je zaustavio rat u Siriji i spriječio rat u Ukrajini“, izjavio je Maduro u venezuelanskoj radio-emisiji.

Prema njegovim riječima, ono što se dogodilo na Krimu zapravo je odgovor na podrivanje ukrajinske demokracije. „Svu odgovornost za taj format snosi antiruska politika SAD-a i dijela Europe“, rekao je. „Žele opkoliti Rusiju kako bi je oslabili, sravnili sa zemljom i razorili. To je njihova davna želja, koju gaje već 300 godina i koju mnoge zapadne elite pokušavaju realizirati. To nisu mogli učiniti ni uz pomoć Napoleona, ni uz pomoć Hitlera, iako su Napoleonov slučaj u Francuskoj i Hitlerov u Njemačkoj dvije potpuno različite pojave. Pa ipak, sad oni u skladu s istom tradicijom ponovo jurišaju na Rusiju. Ali i ovoga puta će ostati kratkih rukava.“

Predsjednik Venezuele optužio je zemlje koje ne priznaju rezultate referenduma na Krimu za primjenu dvostrukih standarda, podsjetivši na Kosovo i Falklandske otoke. Na sličan način je reagirala i predsjednica Argentine Cristina Fernández de Kirchner. Izjavila je da SAD i Velika Britanija nepriznavanjem pripojenja Krima Rusiji demonstriraju politiku dvostrukih standarda.

Kirchnerova je usporedila krimski referendum s prošlogodišnjim plebiscitom na Faklandskim otocima, koje Argentina smatra svojim teritorijem. Međunarodna zajednica je priznala volju stanovnika arhipelaga koji su većinom glasali da ostanu u sastavu Velike Britanije i pored protesta Buenosa Airesa. „Zahtjevamo da princip teritorijalne cijelovitosti na koji apeliraju velike snage vrijedi za sve. Ili se pridržavamo istih principa, ili živimo u svijetu gdje nema zakona i vrijedi pravo jačega“, naglasila je Fernández, govoreći o otporu Zapada krimskom referendumu.

Doduše, može se reći da je pozicija Argentine dvojaka. I pored oštre kritike koju je predsjednica ove zemlje uputila Zapadu, Argentina je u Vijeću sigurnosti UN-a glasala za rezoluciju koja osuđuje djelovanje Rusije na Krimu i ne priznaje referendum. Na žalost, za američku varijantu rezolucije glasao je i Chile, druga izabrana članica Vijeća sigurnosti iz Latinske Amerike, i osim toga što je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov još 12. ožujka lično objasnio poziciju Rusije prema Ukrajini veleposlanicima država Latinske Amerike u Moskvi.