Rusija započinje provoditi novu vanjsku politiku

Izvor: AP

Izvor: AP

U jednosatnom nastupu na svečanosti potpisivanja sporazuma s Krimom i Sevastopoljem ruski predsjednik Vladimir Putin označio je principe nove vanjske politike Rusije, i podvukao crtu ispod 25-godišnjeg razdoblja nakon Hladnog rata.

Rusija traži od Zapada ravnopravnost u odnosima

Prema Putinovim riječima, Rusija je umorna od toga da na Zapadu ne gledaju na nju kao na ravnopravnog partnera. „Često su nas varali, donosili odluke iza naših leđa, stavili nas pred gotov čin“, izjavio je predsjednik. „Tako je bilo i sa širenjem NATO-a na Istok... i sa širenjem sustava proturaketne obrane... s beskonačnim odugovlačenjem pregovora o viznim problemima, s obećanjima o poštenoj konkurenciji i slobodnog pristupa na globalna tržišta“.

Podcrtao je da Moskva želi da su „naši odnosi ravnopravni, otvoreni i pošteni“. I dodao je da Rusija zauzima neovisnu poziciju na svjetskoj sceni.


Naši ljudi – naši interesi

Obrana sugrađana izvan granica je jedan važni element u Putinovom govoru. Kremlj se proglasio zaštitnikom Rusa, koji su nakon raspada SSSR-a bili razbacani po različitim državama. „Milijuni ljudi legli su spavati u jednoj državi, a probudili su se u inozemstvu... Ruski narod je jedan od većih, da ne kažemo narod s najvećom dijasporom“, izjavio je Putin.

Ako je ranije Moskva davala prednost djelovanju preko nadnacionalnih institucija, onda je sad, nakon pokušaja Zapada da oduzme Ukrajinu Rusiji, pokazala spremnost da zaštiti svoje interese i sigurnost radnikalnijim načinima.

„Vladimir Putin je izjavio o mogućnosti ponovnog razmatranja nastalih granica na postsovjetskom prostoru ako postoje prijetnje 'ruskom svijetu'“, ruski politolog Sergej Markedonov govori dopisniku Ruskog vjesnika.

„Rusija neće otvarati sukobe na svojim granicama“, govori Markedonov. „Jedino je situacija s Krimom pokazala da ako postoje prijetnje, bit će i reakcije. I ako je prije Krima Moskva uzimala u obzir fobije i uznemirenost Zapada, sad će staviti na prvo mjesto vlastite interese“.


Potreban je dogovor

U Europi i SAD-u Putinov govor je izazvao zaprepaštenost. „Zapad sa sve većom bojazni gleda na promjenu ruske vanjske politike, sve češće se govori o povratku na sukobe ili čak o novom hladnom ratu s Rusijom“, rekao je zamjenik američkog fonda Andrew Carnegie. „Moskva više ne može raditi kao prije sa zapadnim partnerima. Nakon aneksije Krima na Zapadu će se oblikovati novo mišljenje prema Rusiji. No teško je zasad predviđati u čemu će se ono sastojati“.

Ipak Putin je u svojem govoru dao do znanja da nova vanjska politika neće biti konfrontirajuća – ne namjerava pretvarati Rusiju u neki centar antiamerikanizma i izvor nestabilnosti u svijetu. „Naravno, ne radi se o obnovi Sovjetskog Saveza, već o odbijanu da se ono što se dogodilo vidi kao fatalni završetak procesa. Moskva ne smatra da je završen i želi ispraviti njegove prijelazne rezultate. I to ne u smislu da će ponovno razmotriti granice. Krim je najverojatnije jedini takav slučaj. To nipošto nije obrazac. Glavno je moralno-političko vrednovanje“. 


Vreli mir nakon Hladnog rata

Osim toga, u Kremlju znaju da od ozbiljnog zaoštravanja rusko-američkih ili rusko-europskih odnosa neće imati koristi ni jedna od strana. Zato je u Putinovom govoru bio prisutan pomirljiv ton. Ruski predsjednik pokušao je priopćiti Zapadu da postoji drugi izlaz za situaciju u Ukrajini i druge svjetske probleme koje Rusija i Zapad moraju riješiti zajedno.

„Pokušaji SAD-a da ne dopusti reintegraciju na postsovjetskom prostoru nose umjetni karakter. Nova Jalta-2 (nova pravila ponašanja u Europi – određivanje granica, gdje završava zapadni poretak i gdje započinje naš) može biti zalog suradnje za transnacionalne probleme. Probleme Afganistana, Istočne Azije, Bliskog istoka“, govori Dmitrij Suslov.

Međutim, SAD se zasad nije spreman pomiriti s novim vanjskopolitičkim smjerom Rusije. „Ne treba očekivati da će Zapad priznati Ukrajinu kao dio na koji Rusija ima utjecaj. To bi bio korak nazad s gledišta posljednjih 20 godina integracije Ukrajine u transatlanski prostor“, govori Andrew Carnegie.

Ipak, ta je pozicija nekonstruktivna i krcata novim problemima. „Naravno, Zapad može i dalje odustajati od tih pregovora, no to će dovesti do nove destabilizacije situacije u Europi. Potrebno je završiti s neodređenostima i nedorečenostima, koje su se sačuvale nakon Hladnog rata“, smatra Dmitrij Suslov.