SAD i Rusija razmijenili crne liste

Glavna zgrada Ministarstva vanjskih poslova RF u Moskvi. Izvor: Lori/Legion Media

Glavna zgrada Ministarstva vanjskih poslova RF u Moskvi. Izvor: Lori/Legion Media

Rusija je odgovorila na sankcije SAD-a protiv svojih dužnosnika, političara i biznismena objavljivanjem vlastite „crne liste“ na kojoj su se našli predstavnici najbližeg okruženja predsjednika Baracka Obame. Mnogi ruski službenici koji su na američkoj listi govore o njoj s podsmjehom, a stručnjaci ne mogu shvatiti po kojem principu je sastavljena.

Već 20 ljudi se nalazi na „crnoj listi“ SAD-a objavljenoj 20. ožujka. Među njima su šef kabineta predsjednika RF Sergej Ivanov, njegov zamjenik Aleksej Gromov, predsjednik Državne Dume Sergej Nariškin, lider partije Pravedna Rusija Sergej Mironov, poduzetnici Arkadij i Boris Rotenberg, biznismen Jurij Kovaljčuk, vlasnik investicijske grupe Volga Group Gennadij Timčenko, direktor Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin, kao i niz senatora i zastupnika Državne Dume.

Odsad je tim građanima RF zabranjen ulazak na teritorij SAD-a, a njihove nekretnine i računi - ukoliko ih ima – bit će konfiscirani. Ministarstvo vanjskih poslova RF nije odugovlačilo s odgovorom, objavivši spisak Amerikanaca protiv kojih su uvedene ekvivalentne sankcije.


Šale na račun sankcija

Predsjednik Rusije Vladimir Putin se na zasjedanju Vijeća sigurnosti RF čak i našalio povodom sankcija protiv dužnosnika od kojih su mnogi bili prisutni na sjednici: „Te ljude treba izbjegavati, jer nas kompromitiraju“.

Zašto je loše izolirati svjetsku silu
SAD i EU prijete Rusiji ekonomskim sankcijama zbog njene pozicije prema Ukrajini. Stručnjak Ministarstva vanjskih poslova predlaže da se sjetimo kakav je bio rezultat sankcija prema Kini 1989.: može se reći da su upravo sankcije pomogle Pekingu razviti svoju vojnu industriju, diversificirati privredu i ojačati odnose s Rusijom.

Glasnogovornik predsjednika RF Dmitrij Peskov istaknuo je da uključivanje pojedinih imena u listu koji su objavile vlasti SAD-a izaziva nedoumicu. „Za nas je potpuno neprihvatljivo postojanje bilo kakvih lista. U svakom slučaju, vrlo brzo će uslijediti ekvivalentna reakcija Rusije kako na prethodni, tako i na ovu novu listu“, priopćio je.

I zaista, gotovo odmah nakon Obaminog obraćanja rusko Ministarstvo vanjskih poslova uvelo je sankcije protiv visokih službenika SAD-a. Na listi Ministarstva vanjskih poslova je 9 imena. Među njima su Obamini pomoćnici i poznati kongresmeni. Svima njima je odsad zabranjen ulazak na teritorij Rusije.

Što se tiče građana Rusije protiv kojih je SAD uveo sankcije, oni na to gledaju s dozom humora.

Direktor Ruskih željeznica Vladimir Jakunjin, recimo, izjavio je da uključivanje njegovog imena na listu ima „karakter duševne bolesti“. Jurij Kovaljčuk, koji se u SAD-u smatra za „najbližeg savjetnika“ predsjednika RF, prokomentirao  je svoje ime na toj listi kao priznanje za zasluge prema Rusiji.

Biznismeni Gennadij Timčenko i Arkadij Rotenberg također doživljavaju sankcije SAD-a kao priznanje svojih zasluga prema Rusiji, rekao je za RIA Novosti izvor iz njihovog okruženja.

Prema riječima Dmitrija Peskova, šef predsjedničkog kabineta Sergej Ivanov duhovito je prokomentirao tu vijest i dodao da je već navikao na to.

Pomoćnik predsjednika Rusije Andrej Fursenko ne zna kako je dospio na tu listu: „Po svemu sudeći, da im pravim društvo. U dobrom sam društvu“, rekao je odgovarajući na pitanje izdanja Gazeta.Ru. Prema njegovom mišljenju, u odluci administracije SAD-a nema logike: „To je želja da se nekome naudi. To su sporadični užurbani potezi. Mislim da tamo nisu baš potpuno prisebni.“


Ni stručnjaci ne vide logiku u odlukama Bijele kuće

Igor Kovaljov, šef katedre za svjetsku ekonomiju i svjetsku politiku Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije, istaknuo je u intervjuu za Ruski vjesnik da novi paket sankcija SAD-a najvjerojatnije ima „dekorativni karakter i ne nosi ozbiljnu štetu“, jer državni dužnosnici i parlamentarci u našoj zemlji svakako nemaju pravo posjedovati imovinu u inozemstvu. Kovaljov je naglasio da su „u pogledu imidža ljudi s liste zapravo u dobitku, jer im je popularnost skočila, a oni koji nisu dospjeli na listu čak su pomalo i uvrijeđeni“.

Evgenij Minčenko, generalni direktor Međunarodnog instituta za političku ekspertizu, izjavio je za Kommersant da se sankcije ne tiču onih koje SAD „tretira kao objektivne krivce“ za krimsku situaciju, nego onih „koji su najbliži Putinu“.

„Bio sam iznenađen kad sam video pojedina imena na toj listi, recimo Viktora Ivanova. Ne znam kako je utjecao na politiku Kremlja prema Ukrajini“, izjavio je za Kommersant Michael Anthony McFaul, bivši veleposlanik SAD-a u Rusiji, a sad profesor Sveučilišta na Stanfordu. „Ostali ljudi su, koliko shvaćam, kažnjeni zato što direktno ili indirektno podržavaju liniju Kremlja u pogledu Ukrajine. Upravo zbog toga su se na listi našli i predstavnici krupnog biznisa.“

Alexander Rahr, stručnjak Njemačkog vijeća za vanjsku politiku, prokomentirao je situaciju za izdanje vz.ru, podsjetivši da je ovo Amerikancima već druga lista i da selektivno cilja na najbliže Putinovo okruženje, „na njegove prijatelje iz djetinjstva i KGB-a“, tj. na ljude koji osiguravaju unutarnji biznis, na dužnosnike i senatore. „Takva politika označava da se SAD kreće u pravcu zatvaranja dijaloga. Europa zasada nije učinila takav korak“, naglasio je Rahr.