Krim i Sevastopolj postaju dio Rusije

Predsjednik RF Vladimir Putin, predsjednik parlamenta Republike Krim Vladimir Konstantinov (drugi slijeva), predsjednik Vlade Krima Sergej Aksjonov (lijevo) i predstavnik vlasti Sevastopolja Aleksej Čalij (desno) nakon potpisivanja međudržavnog ugovora između Rusije i Republike Krim o ulasku Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije. Izvor: Rossijskaja gazeta

Predsjednik RF Vladimir Putin, predsjednik parlamenta Republike Krim Vladimir Konstantinov (drugi slijeva), predsjednik Vlade Krima Sergej Aksjonov (lijevo) i predstavnik vlasti Sevastopolja Aleksej Čalij (desno) nakon potpisivanja međudržavnog ugovora između Rusije i Republike Krim o ulasku Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije. Izvor: Rossijskaja gazeta

Ruska Federacija dobiva dvije nove federalne jedinice: Republiku Krim i grad od federalnog značaja Sevastopolj. To znači da sad RF ima ukupno 85 subjekata. Proces integracije novih teritorija u politički, ekonomski, pravni, prometni i obrazovni sustav RF nije jednostavan i potrajat će najvjerojatnije do kraja 2014.

U utorak, 18. ožujka, predsjednik Vladimir Putin potpisao je međudržavni ugovor o ulasku Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije u svojstvu subjekata federacije: sad postaju Republika Krim i grad od federalnog značaja Sevastopolj. Prema riječima stručnjaka, procedura pripajanja teritorija može biti završena do kraja godine.

Moskva neće ostaviti rusko stanovništvo bez podrške
Politička kriza u Ukrajini, prema mišljenju Moskve, može dovesti do raspada sustava državne uprave, što bi izazvalo pojavu žarišta nestabilnosti u neposrednoj blizini Rusije. To predstavlja opasnost i za rusko stanovništvo u regijama Ukrajine koje graniče s Rusijom. U toj situaciji različiti ruski politolozi pokušavaju pronaći optimalnu strategiju ponašanja Rusije

Potpisivanju ugovora prethodilo je Putinovo izvanredno obraćanje zastupnicima gornjeg i donjeg doma ruskog parlamenta. Predsjednik je istaknuo da Rusija i Krim imaju zajedničku povijest i da su stanovnici Krima umorni od pokušaja „prisiljene asimilacije“, a sav ukrajinski narod od djelovanja vlasti u Kijevu. Prema Putinovim riječima, „mijenjali su se predsjednici, premijeri i zastupnici, ali se nije mijenjao njihov odnos prema svojoj zemlji i svom narodu: muzli su Ukrajinu i tukli se za ovlasti, aktive i financijske tokove“.

Putin je naglasio da u Ukrajini još uvijek ne postoji legitimna vlast, dok su mnogi državni organi pod kontrolom ekstremno radikalnih nacionalista. „Legitimna izvršna vlast u Ukrajini još uvijek ne postoji. Nema s kim razgovarati“, istaknuo je predsjednik RF.

Što se tiče izjava o tobožnjoj agresiji ili aneksiji, Putin je izjavio da Rusija nije slala svoje trupe na Krim, nego je samo pojačala svoj kontingent na poluotok, s tim što nije prekoračila maksimalan broj vojnika predviđen međunarodnim ugovorom.

Putin je dao do znanja da Rusija namjerava poštivati prava i nacionalni identitet svih naroda koji žive na Krimu. „Bit će korektno ako na Krimu budu tri ravnopravna jezika: ruski, ukrajinski i krimsko-tatarski“, naglasio je.


Procedura je ispoštovana

Međudržavni ugovor između Rusije i Republike Krim o ulasku Krima i grada Sevastopolja u sastav Rusije u svojstvu subjekata federacije potpisali su Vladimir Putin, predsjednik parlamenta Republike Krim Vladimir Konstantinov, predsjednik vlade Krima Sergej Aksjonov i predstavnik vlasti Sevastopolja Aleksej Čalij


Svečana atmosfera u Kremlju bila je u skladu s povijesnom važnošću ponovnog pripajanja Krima Rusiji. Fotografija: Konstantin Zavražin / Rossijskaja gazeta

Kako se ističe u potpisanom ugovoru, Republika Krim se smatra primljenom u Rusku Federaciju od trenutka potpisivanja ugovora. U sastavu Ruske Federacije formiraju se novi subjekti: Republika Krim i grad od federalnog značaja Sevastopolj.

Federalni subjekti Rusije – zašto se RF po svom ustrojstvu ne može raspasti
Sustav podjele Ruske Federacije na regije jedan je od najkompliciranijih na svijetu. Postoje oblasti, krajevi, republike i federalni okruzi. Formalno su oni po Ustavu jednaki, ali u stvarnosti među njima postoje velike razlike. Tako složeni sustav državnog ustrojstva suvremena Rusija naslijedila je od Ruskog carstva i SSSR-a.

Pa ipak, da bi procedura pripajanja Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji bila pravomoćna u pravnom smislu potrebno je da ugovor bude ratificiran u ruskom parlamentu, te da Ustavni sud RF provjeri njegovu usklađenost s Ustavom. Prisutni poslanici su već izjavili da će ratificirati dokument po ubrzanoj proceduri. Za sljedeće jutro je planiran susret zastupnika s delegacijom Krima, a 18. ožujka navečer s krimskom delegacijom su se sastali predsjednica Savjeta Federacije Valentina Matvijenko i članovi gornjeg doma ruskog parlamenta. Nije isključena mogućnost da će odgovarajući zakon biti usvojen već 21. ožujka.

Prema ugovoru, do 1. siječnja 2015. trajat će prijelazno razdoblje u kojem će biti regulirana pitanja integracije novih subjekata federacije u ekonomski, financijski, kreditni i pravni sustav Rusije.

Od dana primanja u Rusku Federaciju na teritoriju Krima vrijede normativno-pravni akti RF. Normativno-pravni akti Republike Krim i grada Sevastopolja vrijede do kraja prijelaznog razdoblja ili do usvajanja odgovarajućeg normativno-pravnog akta Ruske Federacije.

Kako je objasnila Jelena Lukjanova, profesorica na katedri za ustavno i upravno pravo Pravnog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta „Lomonosov“ i član Građanske komore, „zasad je nejasno može li se ugovor tako brzo pripremiti i ratificirati. Dosad je sve urađeno potpuno u skladu s generalnim ustavnim zakonom o proceduri primanja drugih entiteta u Rusku Federaciju u svojstvu subjekta. U potpunosti je ispoštovana predviđena procedura.“ Precizirala je da pojedine nijanse u realizaciji još uvijek nisu poznate, jer se i sama procedura prvi put primjenjuje na drugu državu. „Mogu pretpostaviti zašto je uprava zemlje donosila odluke takvom brzinom. To se može objasniti uzimanjem u obzir Kučuk-Kajnadžirskog mirovnog sporazuma iz 1774. Prema tom sporazumu Turska može pretendirati na Krim ukoliko se odvoji od Rusije“, rekla je Lukjanova i dodala da i pored striktnog poštivanja unutarnjeg ruskog zakonodavstva postoji mnogo neriješenih pitanja u međunarodnom pravu.

Leonid Poljakov, šef katedre za opću politologiju Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije (VŠE), istaknuo je da će se nakon potpisivanja ovog ugovora morati unijeti niz promjena u ruske zakone. „Recimo, treba povećati broj zastupnika i senatora koji će u ruskim zakonodavnim organima predstavljati Krim i Sevastopolj“, rekao je. „Mislim da će sve procedure biti u potpunosti završene do kraja ove godine.“