Veliki zavjet pet iznimnih ruskih žena

Katarina Velika

Fjodor Rokotov: Katarina Velika (1763.)

Najpoznatija ruska vladarica svih vremena, Katarina Velika, bila je na čelu Ruskog Carstva od 1762. do 1796, i to razdoblje nazvano je „zlatno doba“. Za 34 godine njezine vladavine Rusija je postala jedna od najvećih svjetskih sila.

Smatra se da je njena odlučnost bila presudni čimbenik da Rusko Carstvo pobijedi u Rusko-turskim ratovima i osvoji teritorije uz Crno i Azovsko more. U to vrijeme Rusija je učinila i prve korake na putu da postane tihooceanska sila i da se teritorijalno proširi čak do Kurilskih otoka.

Ova carica nije bila zaslužna samo za teritorijalnu ekpanziju svoje države, već je ostavila mnogo dublji trag. Ermitaž, najljepši ruski muzej i najveći muzej na svijetu, nastao je po zamisli same Katarine Velike koja je u njega smjestila svoju kolekciju umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti. Razvijala je književnost i obrazovanje, zbog čega ju je Voltair nazvao Zvijezdom Sjevera.

Valentina Tereškova

Izvor: RIA Novosti

Grafikon: Valentina Tereškova, prva u svemiru

Valentina Tereškova je 16. lipnja 1963. postala prva žena koja se vinula u svemir, upravljajući svemirskim brodom Vostok-6. Svojom trodnevnom misijom utrla je put za buduće žene kozmonaute. Tijekom ovog leta izvršila je na sebi različite testove da bi se utvrdilo kako će se žensko tijelo ponašati tijekom ljeta u svemir.

Kasnije je stekla titulu doktorice znanosti u oblasti tehničkih znanosti i postala profesorica. Autor je više od 50 znanstvenih radova.

Asocijacija Žena godine u svijetu proglasila je 2000. ovu ženu-kozmonauta, rođenu u blizini Jaroslavlja, za „ženu koja je ostvarila najveći poduhvat u 20. stoljeću“. Tereškova, koja je 6. ožujka 2014. napunila 77 godina, izjavila je kako je spremna doći i na Mars ako joj se ukaže prilika. 

Ana Ahmatova

Natan Aljtman: Portret A. A. Ahmatove (1914.)

Rođena kao Ana Gorenko, ova ruska modernistička pjesnikinja ostavila je neizbrisiv trag u oblasti u kojoj su u Rusiji dominirali muškarci. Svojom poezijom suzdržanih emocija razbila je stereotipe o ženama piscima.

Budući da sovjetskim vlastima nije bila omiljena, bila je prisiljena kriti svoja djela i pamtiti sve što je pisala. Svoje pjesme govorila je samo među prijateljima u koje je imala povjerenje.

Ahmatova je bila uzor i dobitniku Nobelove nagrade Josifu Brodskom. Umrla je 1967. Tisuće ljudi prisustvovalo je komemoracijama održanim u Moskvi i Lenjingradu.

Sofija Kovaljevska

Fotografija iz slobodnih izvora

Prva matematičarka u Rusiji. Došla je do nekoliko otkrića u toj znanstvenoj oblasti i postala prva žena s profesorskim zanimanjem u sjevernoj Europi, kad je 1884. imenovana za profesora katedre za matematiku Sveučilišta u Stockholmu.

Kovaljevska je rođena u Moskvi 1850. i od malih nogu zanimala se za matematiku, proučavajući diferencijalni i integralni račun na temelju nastavničkih bilježaka njenog oca. Iako je porodica za nju angažirala posebnog učitelja, a ona pokazala izvrsne rezultate u matematici, nije se mogla upisati na sveučilište. Stupila je u fiktivni brak i studirala u Njemačkoj gde je stekla titulu doktora znanosti na Sveučilištu u Göttingen tako što je predstavila tri rada u vezi s eliptičnim integralima, usprkos tome što joj nije bilo dopušteno pohađati predavanja i polagati ispite.

I pored toga što se morala boriti protiv predrasuda Europe 19. stoljeća, uspjela je postići mnogo. Član uredničkog odbora matematičkog časopisa Acta Mathematica postala je 1884., a četiri godine kasnije izabrana je za prvu ženu dopisnog člana Ruske akademije znanosti, iako u domovini nije dobila titulu profesora.

Kovaljevska je bila i poznat pisac (njezino najpoznatije delo je Nihilistkinja) i borac za ženska prava. 

Vera Muhina

Mihail Nesterov: Portret skulptorke V.I. Muhine (1940.)

Rođena u Rigi, Vera Muhina bila je jedan od najvećih svjetskih kipara i vodeći predstavnik socijalističkog realizma. Njezino najznačajnije djelo je Radnik i kolhoznica, poznato kao „ideal i simbol sovjetskog vremena“. Ova ikonički kip od nehrđajućeg čelika prikazuje figure mladića i djevojke koji drže podignut srp i čekić.

Kip je visok 24 metara i ima masu od 75 tona, a predstavlja i logo filmskog studija Mosfiljm. Kip je izrađen od čeličnih ploča, postavljenih na drvenu osnovu, spojenih inovativnim postupkom točkastog zavarivanja.

Poznati radovi Muhine su i brončani kip Seljanka, koja se nalazi u Državnoj galeriji Pavel Tretjakov (Tretjakovska galerija) i kip Maksimu Gorkom u Nižnjem Novgorodu (ranije se ovaj grad nazivao Gorki).