Hoće li se SAD i EU usuditi vršiti ekonomski pritisak na Rusiju?

„Rusija ne prihvaća jezik sankcija i prijetnji, ali će primjereno odgovoriti ukoliko budu ostvarene u praksi“, rečeno je u komentaru Ministarstva vanjskih poslova Rusije, objavljenom 7. ožujka na službenim stranicama.

Ministarstvo ističe da je Moskva u nedoumici zbog rezultata zasjedanja održanog 6. ožujka u Bruxellesu. „Teško se oteti utisku da su politički interesi prevladali nad zdravim razumom koji upućuje na potrebu da se barem uzme u obzir principijelna pozicija Rusije kao strateškog partnera Europske unije“, kaže se u komentaru. 

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u utorak, 4. ožujka, da će šteta od možebitnih sankcija zbog situacije oko Ukrajine biti obostrana, jer je u suvremenom svijetu sve povezano i svi ovise jedni o drugima.

Podsjećamo da je Europska unija u svezi sa situacijom na Krimu odlučila obustaviti pripremu sporazuma o viznom režimu s Rusijom. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy objavio je da se prekidaju pregovori o ovom pitanju. Washington je sa svoje strane najavio da će zamrznuti račune dužnosnika koji su umiješani u situaciju oko Ukrajine, te će im zabraniti ulazak u SAD. Pa ipak, zasad ni Bijela kuća, ni Europska unija nisu uvele ekonomske sankcije.

Vladimir Batjuk, stručnjak Instituta za proučavanje SAD-a i Kanade, smatra da se pozicije SAD-a i Europe razlikuju kad je riječ o Rusiji. „SAD ima na raspolaganju vrlo širok spektar mogućih sankcija prema Ruskoj Federaciji, ali je učinkovitost tih sankcija pomalo sumnjiva. Koliko shvaćam, europski partneri i saveznici Amerike ne žure s uvođenjem nekakvih sveobuhvatnih sankcija protiv Rusije, pa je zbog toga i SAD po svemu sudeći odlučio zasada ograničiti sastavljanjem nekakve liste dužnosnika kojima će biti zabranjen ulazak u Sjedinjene Države, a i ta lista još uvijek nije sastavljena. Sankcije službeno postoje, a u praksi ih nema“, rekao je Batjuk u intervjuu za list Kommersant.

EU neće pokušavati utjecati na Rusiju uvođenjem ekonomskih sankcija, istaknuo je Aleksandar Gusev, direktor Instituta za strateško planiranje i prognoziranje. Prema njegovim riječima, ograničavanje prometa robe s Rusijom može ugroziti samu Europu.

Više o situaciji u Ukrajini 

„Mislim da će sankcije biti uvedene, jer su svi sad još uvijek u režimu iščekivanja. Vlasti Europske unije i SAD-a sad razmišljaju kakav pritisak mogu izvršiti na vlasti i dužnosnike Rusije. Jasno je da te sankcije neće donijeti ništa dobro. Ako govorimo o ekonomskim sankcijama, onda su jedno odnosi Rusije i SAD-a, a drugo su njeni odnosi s Europskom unijom, s kojom promet robe iznosi oko 360 milijardi eura. Kakve tu mogu biti sankcije? Svi će biti na gubitku“, upozorio je Gusev.

Politolog Sergej Karaganov je za izdanje vz.ru prokomentirao prijetnje sankcijama protiv Moskve, izjavivši da zapadne zemlje nemaju mogućnost čak se ni privremeno odreći ruskih energenata ili oboriti cijene nafte i plina kao što je to bilo 1980-ih nakon ulaska sovjetskih trupa u Afganistan.

„Odustajanje od energenata nije moguće i svima je to jasno. SAD nemaju mogućnost oboriti cijenu nafte, jer je sad situacija sasvim drukčija. Za tako nešto je kao i ranije potreban dogovor sa Saudijskom Arabijom, ali sumnjam da će pristati na umjetno obaranje cijena. Saudijci su se 1980-ih ozbiljno uplašili da će se Sovjetski Savez pokušati probiti do Indijskog oceana, ali sad je očigledno da se tako nešto neće dogoditi“, istaknuo je stručnjak.

Nije isključio mogućnost pokušaja da se cijene nafte ipak malo umanje, ali će od toga imati štete i sami inicijatori takvih mjera. „Od takvog sniženja imat će koristi prije svega Kina i drugi direktni rivali Zapada“, smatra Karaganov.

„Treba očekivati da će biti prijetnji i blefiranja. Mislim da neće biti ozbiljnih ekonomskih sankcija, ali je jasno da će biti poduzete neke simbolične mjere. S druge strane, bit će pokušaja izvršiti pritisak na pojedine ličnosti“, pretpostavio je politolog.