Moskva vodi „rat živaca“ sa Zapadom

Ruski politolozi smatraju da daljnji razvoj događaja u Ukrajini u znatnoj mjeri ovisi o sadašnjoj vlasti u Kijevu, odnosno o tome hoće li ona shvatiti poruku Rusije ili će željeti i dalje zaoštravati situaciju. Izvor: RIA Novosti

Ruski politolozi smatraju da daljnji razvoj događaja u Ukrajini u znatnoj mjeri ovisi o sadašnjoj vlasti u Kijevu, odnosno o tome hoće li ona shvatiti poruku Rusije ili će željeti i dalje zaoštravati situaciju. Izvor: RIA Novosti

Hoće li Vladimir Putin ipak odlučiti poslati ograničeni vojni kontingent na teritorij Ukrajine, hoće li takva odluka doprinijeti stabilizaciji ili destabilizaciji situacije u susjednoj državi i kakve Rusija može imati posljedice u pogledu reakcije međunarodne zajednice? Prenosimo mišljenja četvorice ruskih politologa.

Aleksej Česnakov, direktor Centra za političku konjunkturu:

Putinova odluka o vremenu i mjestu primjene ograničenog vojnog kontingenta na teritoriju Ukrajine ovisit će o tome koliko će se tamo situacija zaoštriti. Ako ekstremni radikali izvrše „opću“ mobilizaciju i nastave prijetiti mirnim građanima, odluka može biti donesena prilično brzo. Ako ne budu toliko ratoborni, možda slanje vojske neće ni biti potrebno.

Naravno, pojava ruskog vojnog kontingenta na teritoriju Ukrajine može biti signal za dodatno aktiviranje ekstremnih radikala, posebno u zapadnim i središnjim dijelovima zemlje, ali teško da će taj čimbenik biti presudan za predsjednika prilikom donošenja odluke.

Treba imati u vidu da će znatni dio međunarodne zajednice izuzetno oštro reagirati na ulazak ruske vojske u Ukrajinu. Međutim, u sadašnjoj situaciji šef države će se morati orijentirati na nacionalne vrijednosti i interese.

Gleb Pavlovski, direktor Fonda za učinkovitu politiku:

Ako je Putin odlučio učiniti moćan potez, on neće slati vojsku. Ali ako je odlučio poslati vojsku, onda će taj korak odlagati sve dok se ne pojavi uvjerljiv argument. S obzirom da se situacija u Ukrajini mijenja svakih 15 minuta, razne stvari se mogu tretirati kao ugrožavanje Crnomorske flote.

Ovdje, međutim, treba shvatiti u kojoj mjeri je to opasan i neopoziv potez (slanje ograničenog vojnog kontingenta). Kad se ruska vojska nađe na teritoriju Ukrajine, gdje danas ne postoji državna kontrola, tamo će biti lopta koju će udarati različite sile, a ulazak vojske će doprinijeti širenju revolucije u Ukrajini.

Naš sadašnji zadatak je lokalizirati problem. Naše je pravo, naravno, da nam se jamči poštivanje naših interesa na Krimu, kao i da će nam biti vraćene 2 milijarde dolara, ali ne vidim smisao da se uvodi dodatni kontingent vojnika koji će se pretvoriti u zajedničku ukrajinsku metu.

Na međunarodnoj razini ulazak vojske će se tretirati kao agresija i autoritet Rusije u svijetu će biti poljuljan. Kod saveznika iz Zajednice Neovisnih Država takav korak će izazvati nepovjerenje, jer će oni ove događaje projektirati na sebe. Zapad je postupio vrlo ružno kad nije pokušao zaštiti Janukoviča nakon sporazuma s njim. Putin se ima pravo ljutiti po tom pitanju, ali ne možemo sebi dopustiti da desetljećima saniramo posljedice.

Konstantin Kalačov, voditelj Političke ekspertske grupe:

Mislim da je ovo rat živaca. Daljnji razvoj događaja u znatnoj mjeri ovisi o sadašnjoj vlasti Ukrajine, odnosno o tome hoće li oni shvatiti poruku Rusije ili će željeti da i dalje zaoštravaju situaciju. Poruka je sljedeća: ne namjeravamo biti pasivni promatrači, ali to ne znači da je vlast Rusije spremna prijeći crvenu liniju. Odluka Vijeća Federacije najprije se može shvatiti kao poticaj za ozbiljne pregovore.

Ako ruske trupe budu poslane u Ukrajinu, sve će ovisiti o obimu primjene sile.

Jedno je kontrola infrastrukturnih objekata i održavanje reda, a nešto sasvim drugo su žrtve do kojih može doći uslijed provokacije s bilo koje strane. Ruska vojska na Krimu može biti dočekana prijateljski, ali je pitanje kako bi bila dočekana u drugim regijama, pa i u Harkovu.

Kad je riječ o posljedicama koje će Rusija u slučaju slanja svojih trupa u Ukrajinu imati na međunarodnom planu, tu će pobijediti onaj tko ima jače živce. Svakako će međunarodna zajednica davati oštre izjave, a kasnije se može govoriti i o međunarodnoj mirovnoj operaciji u Ukrajini. Međutim, u sadašnjoj situaciji i u doglednoj budućnosti to pitanje nije aktualno. Međunarodna izolacija Rusije moguća je samo u slučaju da dođe do masovnog krvoprolića u Ukrajini.

Stanislav Belkovski, politolog:

Smatram da je u pitanju usaglašeni scenarij dovođenja na vlast Julije Timošenko. Ona je u vrlo dobrim odnosima s Putinom, oni su prijatelji i partneri. Timošenkova hoće biti predsjednik Ukrajine, ali nije popularna na Majdanu.

Zamislimo da sada Julija Timošenko izlazi na scenu, regulira odnose s Rusijom i postaje predsjednik. Nisam potpuno siguran da je ta informacija točna, ali mi sama verzija događaja djeluje uvjerljivo.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru