5 pitanja o Krimu

Ruski jezik u komunikaciji koristi apsolutna većina, 97% stanovnika Krima. Izvor: Rossijskaja gazeta

Ruski jezik u komunikaciji koristi apsolutna većina, 97% stanovnika Krima. Izvor: Rossijskaja gazeta

Ruski vjesnik odgovara na najčešća pitanja o statusu Krima, njegovoj povijesti i stanovništvu, podsjeća na detalje procesa kojim se našao u sastavu neovisne Ukrajine i na postojeće ugovore o ruskom vojnom prisustvu na poluotoku.

Što je Krim i kome pripada?

Krim je poluotok na jugu Ukrajine. Na njegovom teritoriju nalaze se Autonomna Republika Krim (zauzima veći dio poluotoka i ima pomorsku granicu s Rusijom na istoku), grad Sevastopolj (ima poseban status i predstavlja odvojenu administrativnu jedinicu Ukrajine), kao i mali dio Hersonske oblasti. Glavni grad Autonomne Republike Krim je Simferopolj. 

Koliko ljudi živi na Krimu?

Prema podacima posljednjeg popisa stanovnika u Ukrajini iz 2001. na teritoriju Krima je živjelo 2.413.228 ljudi. A prema podacima Državne službe za statistiku Ukrajine, 1. studenog 2013. broj stanovnika Autonomne Republike Krim bio je 1.967.119. Pritom je preko 50% stanovnika ruske nacionalnosti, oko 24% su Ukrajinci, a oko 12% krimski Tatari. 


AKT PREZIDIJA VRHOVNOG SOVJETA SSSR-a
O PREDAJI KRIMSKE OBLASTI IZ SASTAVA RUSKE SFSR U SASTAV UKRAJINSKE SSR

19. veljače 1954.

Uzimajući u obzir jedinstvo ekonomije, teritorijalnu bliskost i intenzivne privredne i kulturne veze između Krimske oblasti i Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike, Prezidij Vrhovnog Sovjeta Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika donosi odluku:

Potvrditi zajedničku predstavku Prezidija Vrhovnog Sovjeta RSFSR i Prezidija Vrhovnog Sovjeta USSR o predaji Krimske oblasti iz sastava Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike u sastav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike.

Predsjednik Prezidija Vrhovnog Sovjeta SSSR-a
K. Vorošilov

Tajnik Prezidija Vrhovnog Sovjeta SSSR-a
N. Pegov

Moskva, Kremlj, 19. veljače 1954.

Objavljen u listu Pravda Ukrajine 1954., 27. veljače; u listu Vedomosti Vrhovnog Sovjeta Saveza

Sovjetskih Socijalističkih Republika 1954. 9. ožujka (br. 4). str. 147 (br. 64).


Akt kojim je 19. veljače 1954., u vrijeme Nikite Hruščova, nepunu godinu dana nakon Staljinove smrti, Krim predan u sastav Ukrajinske SSR. Ruski original.

Kako se Krim našao u sastavu Ukrajine?

Nakon Ruskog građanskog rata i nekoliko smjenjivanja „bijelih“ i „crvenih“ na vlasti, 1921. je formirana Autonomna Krimska Sovjetska Socijalistička Republika, koja je ušla u sastav Ruske SFSR (današnja Ruska Federacija). Za vrijeme Velikog domovinskog rata Krim je četiri godine bio pod okupacijom Njemačke i Rumunjske te ga je oslobodila sovjetska vojska. Krimska oblast je 1954. ukazom Prezidija Vrhovnog vijeća SSSR-a prešla iz sastava RSFSR u sastav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike (koja je do 1991. bila dio SSSR-a). Tako se nakon raspada SSSR-a, budući da je Ukrajina stekla neovisnost, Krim našao u njenom sastavu.

Na kojem jeziku se govori na Krimu?

U Autonomnoj Republici Krim ne postoji pojam „državnog“ ili „službenog“ jezika. U praksi se kao službeni jezik koriste ruski i ukrajinski. Prema podacima ankete koju je 2004. proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju ruski jezik u komunikaciji (i paralelno s drugim jezicima) koristi apsolutna većina, 97% stanovnika Krima. 

Koje ruske vojne jedinice su stalno stacionirane na Krimu?

Prema Velikom sporazumu o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu, koji su Moskva i Kijev potpisali 1997., Rusija je zadržala pravo na korištenje sevastopoljske vojne pomorske baze i na ostanak Crnomorske flote na Krimu do 2017.

Prema Sporazumu između Ukrajine i Ruske Federacije o statusu i uvjetima stacioniranja Crnomorske flote Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine, u ukrajinskim teritorijalnim vodama i na kopnu može se nalaziti do 388 ruskih plovila (od kojih 14 dizel-podmornica). Na unajmljenim zrakoplovnim lukama u naselju Gvardejsku kod Simferopolja i u Sevastopolju može se nalaziti 161 ruska letjelica. To se može usporediti sa snagom vojnih pomorskih trupa Turske. Međutim, Rusija na Krimu nema taj broj brodova i zrakoplova.

Sporazum je sklopljen na 20 godina. Dogovoreno je da će se sporazum automatski produljivati na razdoblje od pet godina, ako nijedna od strana pismeno ne obavijesti drugu o prekidanju važenja ugovora najkasnije godinu dana prije njegovog isteka.

Drugim ugovorom, koji je potpisan u travnju 2010. u Harkovu, stacioniranje Crnomorske flote Rusije u Sevastopolju produljeno je do 2042.