Rusija okrivljuje zapadne države za preuzimanje Ukrajine

Moskva poziva političare u Kijevu na dijalog s pristašama svrgnutog predsjednika. Izvor: Reuters

Moskva poziva političare u Kijevu na dijalog s pristašama svrgnutog predsjednika. Izvor: Reuters

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije istupilo je s vrlo oštrom izjavom u kojoj se izražava zabrinutost Moskve zbog razvoja događaja u Ukrajini, pokušaja da se ograniče prava Rusa i drugih manjina, te težnje „nekih zapadnih partnera“ da ostvare vlastite geopolitičke ambicije na pozadini nestabilnosti.

U specijalnoj izjavi rusko Ministarstvo vanjskih poslova ističe da, bez obzira na Sporazum od 21. veljače, situacija u Ukrajini ostaje nestabilna: „Militanti nisu razoružani, i dalje odbijaju napustiti ulice koje zapravo kontroliraju, osloboditi vladine zgrade, nastavljaju s nasiljem“. 

Ruska vlast posebno je nezadovoljna zbog toga što niz europskih političara podržava objavu o provedbi predsjedničkih izbora u Ukrajini u svibnju, a ne poslije završetka ustavnih reformi, kako je predviđeno u Sporazumu od 21. veljače. „Da bi ta reforma uspjela u njoj moraju sudjelovati sve političke snage Ukrajine i sve regije države, a njezine rezultate treba iznijeti na općenarodni referendum“, ističu u MVP-u. 

U tom smislu Moskva podsjeća političare u Kijevu na potrebu da se uzme u obzir mišljenje istočnih i južnih oblasti Ukrajine, Krima i Sevastopolja, gdje prevladava ruskojezično stanovništvo i veliki broj pristaša predsjednika Viktora Janukoviča. To je zapravo poziv da se ne dopusti daljnja polarizacija ukrajinskog društva i rascijep države.

Moskva stavlja pod sumnju i legitimnost posljednjih odluka ukrajinskog parlamenta: „Pozivajući se zapravo samo na 'usredotočenost na revoluciju', tiskaju jedino 'odluke' i 'zakone' koji su usmjereni, između ostalog, na to da se ograniče prava Rusa i drugih nacionalnih manjina koji žive u Ukrajini“.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova obraća pozornost na posljednje zakonodavne inicijative vlasti u Kijevu, na „pozive da se gotovo u potpunosti zabrani ruski jezik, na lustraciju, likvidaciju stranaka i organizacija, zatvaranje nepodobnih masmedija, skidanje ograničenja propagande neonacističke ideologije“. 

Rusija je uznemirena i zbog agresivnog raspoloženja protivnika predsjednika Janukoviča. „Diktatorskim, ponekad i terorističkim metodama, guše se neistomišljenici u različitim regijama Ukrajine, a to stvara“, upozorava Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, „prijetnju civilnom društvu, stabilnosti društva i sigurnosti građana“. 

U izjavi se zasebno govori o tome da se u poziciji nekih zapadnih država ne vidi briga o sudbini Ukrajine, već jednostrana geopolitička računica i težnja da se nasilnim putem ostvari smjena vlasti pod izgovorom Sporazuma od 21. veljače.

Rusija pak poziva da se „traži općeukrajinski konsenzus radi nacionalnog pomirenja“ te se obraća svim snagama, koje sudjeluju u krizi u Ukrajini, da pokažu maksimalnu odgovornost te ne dopuste daljnje pogoršanje situacije, da se uspostavi legalnost i ne dopusti dolazak ekstremista na vlast.