U Münchenu razmotrena Ženeva-2

U međusirijskim pregovorima nema napretka, no situaciju ipak nije beznadna. Takav dojam stječe se u Njemačkoj, gdje je sukob u Siriji, pored dramatične situacije u Ukrajini, bio glavna tema 50. Minhenske konferencije o sigurnosti. Tek što je stigao u glavni grad Bavarije, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov uključio se u pregovore, najprije s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem u četiri oka, a zatim i uz sudjelovanje Ban Ki-muna i posebnog izaslanika UN-a i Arapske lige Lahdara Brahimija.


Šef ruske diplomacije ponovno je skrenuo pozornost euroatlantske političke elite na to da je dugotrajni krvavi sukob pretvorio Siriju u gnijezdo ekstremista i terorista iz cijelog svijeta i da nitko ne zna kako će oni primijeniti svoje umijeće kada se vrate kući. Izvor: AP

Lahdar Brahimi je doputovao u München iz Ženeve, gdje je 31. siječnja završena prva runda pregovora izaslanstava službenog Damaska ​​i oporbe. Alžirski diplomat priopćio je svojim sugovornicima da se međusirijski pregovori trebaju nastaviti 10. veljače i izrazio nadu da će u drugoj rundi dijalog biti produktivniji.

Šeik Ahmad Džarba, vođa Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga, doputovao je u Moskvu.

Kako je za Ruski vjesnik izjavio izvor u stalnom predstavništvu Ruske Federacije pri odjelu UN-a i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi, „zasada u pregovorima nisu pronađena bitna praktična rješenja, ali nema ni naznaka da je situacija beznadna“. Nešto slično je izjavio i Brahimi u Münchenu: „Razlika u stavovima dviju strana prilično je velika. Ja nisam ni očekivao neki rezultat. Led se sporo topi, ali se ipak topi. Nadam se da će druga runda pregovora biti konstruktivnija i produktivnija.“

Da je učinjen kakav-takav korak svjedoči pomak do kojeg je došlo u vezi pružanja humanitarne pomoći tisućama Palestinaca koji žive u izbjegličkom kampu Jarmuk u Damasku. Oni su tamo od početka sukoba u Siriji. S druge strane, po Brahimijevim riječima, malo što je učinjeno u pogledu pružanja pomoći stanovnicima Homsa i razmjene zarobljenika između sirijskih vlasti i pobunjenika. „Neslaganja dviju strana i dalje su vrlo velika i beskorisno je praviti se da to nije tako“, istaknuo je on.

„Razlika u stavovima dviju strana prilično je velika. Ja nisam ni očekivao neki rezultat. Led se sporo topi, ali se ipak topi. Nadam se da će druga runda pregovora biti konstruktivnija i produktivnija.“

Lahdar Brahimi, posebni izaslanik UN-a i Arapske lige

Neslaganja se prije svega tiču prijelaznih organa vlasti u Siriji. Predstavnici tzv. Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga očekivali su da će u četvrtak početi razmatranje broja članova nove koalicijske vlade i njezinih ovlasti. Međutim, izaslanstvo službenog Damaska izjavilo je da borba protiv terorizma ima prioritet.

Ban Ki-mun apelirao je da u cijelom procesu aktivnije sudjeluju inicijatori Ženeve 2, tj. Rusija i SAD, kako bi se izbjegao mogući prekid pregovora. Kerry je odgovorio kako zajedno s Lavrovom radi na naporima da vladu Bašara Asada uključi u proces mirnog razrješenja sukoba. „Postoje ozbiljni razlozi zbog kojih Asad, kako mi smatramo, treba biti zainteresiraniji za neodložno sudjelovanje u pregovorima“, rekao je on, ali nije precizirao koji su to razlozi.

Lavrov je sa svoje strane priznao kako se na Rusiju vrši snažan pritisak da Moskva izvrši utjecaj na Damask. Rusija, međutim, sama ne može ništa postići ako joj se ne pridruže oni koji podržavaju opoziciju. Tu tezu je ministar vanjskih poslova RF razvio sljedećeg dana za govornicom Minhenske konferencije. „Rusija sama ne može ništa učiniti“, rekao je on. „Važno je da svi vanjski igrači ne pokušavaju promovirati svoje 'štićenike' kao jedine zakonite predstavnike sirijskog naroda, nego osiguraju da sve sirijske strane ostanu u Ženevi i nastave pregovore, a ne da demonstrativno napuštaju konferenciju.“

Lavrov je istaknuo da valja što prije učiniti sve kako bi započeti dijalog u Ženevi bio zaista reprezentativan. „Svi koji utječu na opoziciju dužni su učiniti sve kako bi izaslanstva za pregovaračkim stolom predstavljala cijeli spektar sirijskog društva. Upravo takav zahtjev sadrži rezolucija 2118 Vijeća sigurnosti UN-a koja odobrava Ženevski komunike od 30. lipnja 2012. i podržava održavanje konferencije u cilju njegove realizacije“, podsjetio je on.

Šef ruske diplomacije ponovno je skrenuo pozornost euroatlantske političke elite na to da je dugotrajni krvavi sukob pretvorio Siriju u gnijezdo ekstremista i terorista iz cijelog svijeta i da nitko ne zna kako će oni primijeniti svoje umijeće kada se vrate kući. „Njihovo nasilje prema kršćanima i drugim manjinama u bliskoistočnim zemljama navodi na mračne prognoze“​​, rekao je Lavrov.

Šeik Ahmad Džarba, vođa Nacionalne koalicije sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga, doputovao je u Moskvu i na sastanku s Lavrovom razmotrio prioritete druge runde međusirijskih pregovora na konferenciji Ženeva-2.