Što znači biti musliman u Rusiji

Islam je, nakon pravoslavlja, druga po zastupljenosti tradicionalna religija u Rusiji. Muslimani su stoljećima živjeli u dobrosusjedskim odnosima s pravoslavnim stanovništvom. No, u posljednjih nekoliko desetljeća, uslijed unutarnje nestabilnosti i terorističkih napada, Rusi su počeli opreznije i s rezervom odnositi se prema muslimanimskim sugrađanima.


Ruski muslimani pozivaju svoje sugrađane da prave vjernike ne izjednačavaju s onima koji sebe nazivaju muslimanima, a ne poštuju osnovne postulate islama. Teolozi također skreću pažnju da se islam ne smije poistovjećivati ​​s terorizmom i napominju da građani Rusije moraju biti što moguće bolje informirani kako bi se izbjegli sukobi. Izvor: RIA Novosti


Rusija nije samo pravoslavna
 

Iako nema preciznih podataka o broju muslimana u Rusiji, na posljednjem popisu stanovništva iz 2002. oko 14,5 milijuna, odnosno 10 % stanovnika Rusije izjasnili su se kao muslimani. Prema podacima Duhovne uprave muslimana europskog dijela Rusije, u vrijeme popisa 2002. u Rusiji je islam ispovijedalo oko 20 milijuna njezinih građana. No, prema rezultatima ankete „Levada Centra“ provedene u studenom 2013. muslimani čine 7% stanovništva Rusije.

„Zaboravili smo da su se za vrijeme Drugog svjetskog rata ljudi iz Srednje Azije i s Kavkaza borili u sastavu Crvene armije i zajedno s ostalima branili domovinu.“

Muftija Farid Salman, Ruska udruga islamske sloge

U nekim regijama Rusije stanovništvo tradicionalno ispovijeda islam. To su prije svega ruske republike Sjevernog Kavkaza (Ingušetija, Čečenija, Dagestan, Kabardino-Balkarija, Karačajevo-Čerkesija ), kao i Baškirska (Baškirija) i Tatarstan.

Mnogi koji se deklariraju kao muslimani ne žive u potpunom skladu s islamskim učenjem. Prema rezultatima ankete koju je 2012. proveo istraživački centar „Srijeda“, samo 42 % ruskih muslimana izjavilo je da je religija važna u njihovom životu i da poštuju sva vjerska pravila.

Muslimansko stanovništvo u Rusiji je sve brojnije, ponajprije na Sjevernom Kavkazu, uslijed povećanog prirodnog priraštaja tamošnjih naroda. Muslimana je sve više i zbog doseljenika iz Srednje Azije i Azerbejdžana.


„Ne nosite hidžab“
 

Azamat je u Moskvu došao iz Kabardino-Balkarije. Živeći u ruskom glavnom gradu uvjerio se da mnogi njegovi novi sugrađani imaju pogrešnu predodžbu kako su svi muslimani loši. „Izazovno ponašanje ljudi iz kavkaskih republika stvara lažnu sliku o muslimanima. Pravi musliman ne uznemirava djevojke na ulici, ne pije i ne puši. Za zaista religioznog čovjeka najvažnije je da živi pravedno, da se moli, da pomaže bližnjima i susjedima. Ako tvoj susjed nema što jesti, a ti uživaš u bogatoj kući, to znači da ne živiš pravedno“, objašnjava mladić.

Politički islamizam postao dio ruske stvarnosti
Radikalni islamisti pokušavaju preuzeti kontrolu nad muslimanskim regijama Rusije - upozoravaju stručnjaci i pripadnici tradicionalnog ruskog muftijstva. Sve su češći pozivi na razvoj „islamskog kalifata u Rusiji", dok lokalni dužnosnici upozoravaju da sve više pripadnika vehabijskog pokreta prodire u poslovne krugove i u državni aparat.

Azamat napominje da svi koji poznaju njega i njegovu ženu o muslimanima imaju veoma lijepo mišljenje. „Radim u trgovini i moje kolege imaju razumijevanja kada odem klanjati dnevni namaz“, dodaje on. „Dobro me poznaju i razumiju da je to za mene vrlo važno.“

Azamat kaže da mu je vrlo neugodno kada njegovi zemljaci pretjerano naglašavaju svoju vjersku pripadnost, jer takvim ponašanjem samo uznemiruju ljude koji ne znaju dovoljno o islamu. 

Zula je rođena i odrasla u Moskvi. Oduvijek je ispovijedala islam, ali je tradicionalnu muslimansku odjeću počela nositi tek prije četiri godine kada se udala i rodila dvoje djece. Iako je završila fakultet, jedva se uspjela zaposliti kao njegovateljica u vrtiću. „Direktorica mi je rekla da je na mom radnom mjestu ranije bila zaposlena muslimanka koja je također nosila tradicionalnu odjeću. Roditelji djece s kojom je radila napisali su peticiju u kojoj izjavljuju kako ne žele da se o njihovoj djeci brine muslimanka. Kako bih sačuvala posao, moram skrivati svoju vjersku pripadnost.“

Zula kaže da ima problema čak i sa suradnicima na radnom mjestu jer su Moskovljani nepovjerljivi prema muslimanima. „Kolegica koja radi kao logoped u povjerenju je pitala jednu odgajateljicu jesam li ja možda od onih koji podmeću eksploziv. Doduše, nikada mi to nije rekla u lice i uvijek sa mnom ljubazno razgovara“, govori Zula. „Od rođenja živim u Moskvi i nikada ranije nisam imala neugodnosti zato što sam muslimanka. Prijatelji mi nikada nisu rekli ništa slično. Istina, ranije nisam nosila hidžab [marama kojom muslimanske žene pokrivaju kosu].“


Tradicija dobrosusjedskih odnosa
 

Predsjednik Vijeća ulema Ruske udruge islamske sloge muftija Farid Salman kaže da u većini ruskih regija nema negativnih stavova prema muslimanima. „Kod nas u Povolžju nitko ne pravi razliku među ljudima različitih vjeroispovijesti. Svi smo susjedi, prijatelji i kolege. Iako smo različite vjere, živimo u dobrosusjedskim odnosima, ne pokušavajući jedni druge preobratiti na svoju vjeru“, kaže muftija. „Zato su kod nas ljudi različitih vjeroispovijesti često bliski prijatelji.“

Sedam najljepših ruskih džamija
Ruske džamije mnogo su više od kulturne baštine ruskih muslimana. Neke od njih ubrajaju se u najveće, najstarije i najsjevernije na svijetu. Svojim veličanstvenim izgledom, impozantnim dimenzijama i ljubavlju utkanom u istančane ornamente koji ih krase velik su doprinos ljepoti ruske arhitekture.

Muftija napominje da su u Rusiji Tatari, iako su muslimani, oduvijek bili u dobrosusjedskim odnosima sa Rusima. No, kako bi se ovakvi pozitivni primjeri zajedničkog života proširili na cijelu zemlju potrebno je mnogo rada i sredstava. „Nužna je odgovarajuća državna politika. Ponekad se čudim izjavama naših dužnosnika koji teroristima pripisuju nacionalnost ili određenu vjeroispovijest. To ne treba raditi. Ti ljudi su daleko i od Boga i od zakona“, kaže Farid Salman. „Ovo se odnosi i na medije koji takvim etiketiranjem samo unose dodatni razdor“, dodaje on.

Farid Salman objašnjava da je situacija još napregnutija jer mnogi muslimani dolaze u Rusiju u potrazi za poslom. „Negativan odnos prema imigrantima stvara ksenofobiju, pa Rusi ponekad zaboravljaju da su ti došljaci ljudi dostojni poštovanja kao i oni. Nužno je na državnoj razini definirati program odgoja mladih koji će doprinijeti da misle drugačije“, kaže muftija. „Zaboravili smo da su se za vrijeme Drugog svjetskog rata ljudi iz Srednje Azije i s Kavkaza borili u sastavu Crvene armije i zajedno s ostalima branili domovinu.“