Bitka za Iran: može li SAD spriječiti Rusiju da izađe na tržište?

SAD pokušava ne dopustiti robno-naftni posao između Rusije i Irana. Izvor: Reuters

SAD pokušava ne dopustiti robno-naftni posao između Rusije i Irana. Izvor: Reuters

Kako se približava sklapanje sporazuma o nuklearnom programu Irana, zaoštrava se borba za ulazak na njegovo tržište. SAD na različite načine pokušava odgovoriti Moskvu od sklapanja robno-naftnog posla s Teheranom. Ruski vladini izvori govore da je posrijedi „jaki pritisak“, a istovremeno SAD se suzdržava od kritiziranja Indije, koja pokušava s Iranom sklopiti sličan posao. Ruski stručnjaci pozivaju Moskvu da se ne bavi „samokastracijom“ za ljubav Washingtonu.

SAD nametljivo odvraća Rusiju od iznenadnog aktiviranja ekonomske suradnje s Iranom, koristeći za to bilo koje bilateralne susrete i kontakte, to je za agenciju Kommersant reklo nekoliko ruskih vladinih izvora. Prema riječima jednog od sugovornika, ne radi se samo o uvjerenju, već o „jakom pritisku“ s prijetnjom da će se primijeniti ekonomske sankcije protiv ruskih kompanija i financijskih struktura koje će sudjelovati u tom poslu. 

Moskva i Teheran razmatraju mogućnost isporuke u Rusiju iranske nafte (do 500 tisuća barela dnevno), a Iran – ruskih proizvoda i opreme. Agencija Reuters prva je pisala o tom poslu koji se priprema. Tu je informaciju potvrdio za Kommersant izvor u vladi Ruske Federacije. Bijela kuća, Vijeće nacionalne sigurnosti SAD-a i Državno tajništvo SAD-a istupilo je s oštrim osudama, objavivši da sporazum proturječi aktualnim sankcijama prema Iranu i prijelaznim sporazumima o iranskom nuklearnom programu.   

Putin se sprema u Iran: SAD je vrlo zabrinut
Završavaju se pripreme za posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Iranu. Po informacijama dobro obaviještenih ruskih i iranskih izvora, ovo putovanje bit će realizirano već u najskorijoj budućnosti. Najvjerojatnije će se posjet odigrati nakon zimske Olimpijade u Sočiju koja će se održati od 7. do 23. veljače.

Ruski vladini izvori prigovaraju: sankcije SAD-a prema Teheranu Moskva smatra nezakonitim, a sporazumi o iranskom nuklearnom programu nemaju nikakve veze s ekonomskom suradnjom između Rusije i Irana. „Ne može biti govora ni o kakvom kršenju režima sankcija ili ženevskih sporazuma, to je apsurdno“, govori jedan od sugovornika. I obraća pozornost na nepostojanje reakcija Washingtona na informacije o sličnom poslu između Irana i Indije. „Nisu li to dvostruki standardi“, buni se sugovornik.

Ovih dana Hindustan Times je priopćio da su Teheran i New Delhi obnovili prije nekoliko godina prekinute pregovore o realiziranju projekta za izgradnju plinovoda kojim bi se iranski plin isporučivao u Indiju. Pisalo se i o sudjelovanju indijskih kompanija u razvoju iranskog plinskog nalazišta Farzad B. Ranije se govorilo o građenju kopnenog cjevovoda iz Irana u Indiju preko Pakistana (SAD je bio i protiv toga). Sudeći prema izjavama iranskih i indijskih vlasti, strane su sad sklone gradnji linije po dnu Omanskog mora. 

Službena reakcija Washingtona po tom pitanju zasad nije uslijedila. Američki stručnjaci tvrde: šutnja Bijele kuće „ništa ne znači“. „Bilo koja strana, koja će prekršiti zakone SAD-a, dospjet će pred sankcije“, izjavio za Kommersant direktor bliskoistočnog programa pri centru New American Security, bivši zamjenik pomoćnika obrane SAD-a Colin Kahl. Prema njegovom mišljenju, Iran je u studenom pristao na prijelazne ustupke u nuklearnoj sferi iz dva razloga - „zbog surovog sankcijskog režima i monolitnosti 'šestorke' posrednika“. „Ako Rusija pristane na posao, to će olakšati ekonomski pritisak na Iran i pokazati da u 'šestorici' zapravo postoje nesuglasice“, pojasnio je sugovornik novina, dodavši da će u takvom slučaju Teheran biti manje zainteresiran za ispunjavanje dogovora o svojem nuklearnom programu. „To će biti katastrofa“, uvjeren je stručnjak. „Teško da će tad Bijela kuća moći odvratiti Kongres od ideje da Iranu nametne dodatne sankcije. A to će, pak, sahraniti svaku šansu da u sljedećim mjesecima dođe do dugoročnog sporazuma o iranskom nuklearnom problemu“.    

Vladimir Orlov, predsjednik Centra za politička istraživanja, vidi u nervoznoj reakciji SAD-a na vijest da se Moskva i Teheran zbližavaju dvije stvari: „Bijeća kuća zapravo osjeća jako tanak led u Kogresu: bilo koja pojava Rusije u Iranu, bez obzira je li ona ekonomske ili vojno-tehničke prirode, izazvat će trenutno, prije izrade konačnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, buru reakcija. Indija ne ljuti američke zakonodavce. Postoji i utilitarno-ekonomski trenutak: Amerikanci ne žele da se Ruska Federacija učvrsti u Iranu“. Prema riječima sugovornika, to nije ono što su vlasti SAD-a jamčile svojim korporacijama kad su ove lobirale za približavanje s Teheranom. „Rusija je spremna pomoći Bijeloj kući da predvlada poteškoće u Kongresu, ali ne po cijeni samokastracije“, izjavio je predsjednik Centra za politička istraživanja.  

Od studenog, otkad je pokrenut proces ukidanja blokade nuklearnog pitanja, u Teheranu su već boravile biznis-delegacije Velike Britanije, Italije, Austrije, Švicarske i niza drugih država. Početkom veljače predstavnike velikih francuskih kompanija očekuju u Iranu. Američki biznis također teži Iranu: ruski diplomatski izvor izjavio je za Kommersant da su SAD i Iran, prema određenim informacijama, već osnovali trgovinsko-ekonomsku komoru.