Rusiju i EU očekuje dosad najsloženiji summit u povijesti njihovih odnosa

32. summit Rusija-EU, koji će se održati 28. siječnja u Bruxellesu, bit će najproblematičniji za čitavu povijest odnosa Rusije s europskim partnerima. O tome svjedoči prebacivanje datuma događaja i promjene u starom formatu – Bruxelles je predložio da se susret skrati s dva dana na jedan te da se ukine tradicionalna večera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dogovorili su se naposljetku da neće biti plenarne sjednice s glavnim ministrima i povjerenicama Europske unije. Ono što je ostalo jest pregovori Putina i lidera EU-a, potom poslovni doručak u istom tom sastavu te nastup pred novinarima.

Prijateljstvo sa Zapadom nije garancija demokracije Kriza u Ukrajini ponovno je potaknula raspravu o tome da li je izbor EU ili euroazijske integracije istovremeno i izbor osnovnih društvenih vrijednosti. Još u doba „obojenih revolucija" bivše sovjetske republike pokušavale su „pobjeći od geografije" produbljivanjem veza s EU, SAD-om i NATO-om, i tu njihovu težnju tada su mnogi opravdavali kao „važnu pretpostavku njihove demokratizacije". Istovremeno, strateška kooperacija s Rusijom doživljava se kao sinonim za očuvanje autoritarizma i arhaičnog sustava upravljanja.

Još jedno neugodno iznenađenje: pregovori i poslovni doručak bit će održani bez određenog dnevnog reda, pojasnio je pomoćnik ruskog predsjednika za pitanja vanjske politike Jurij Ušakov. Ni potpisivanje završnih dokumenata nije u planu. No svaka od strana imat će pravo iznijeti na raspravu bilo koju problematiku.

Odgovarajući na pitanje novina Gazeta.RU jesu li međusobni odnosi Rusije i EU zaista dospjeli u jednosmjernu ulicu, Ušakov je diplomatski odgovorio da je nastupilo vrijeme da se u probranom društvu i neslužbenim okolnostima razmotri „gdje se nalazimo te odredimo ono što uznemirava svakog od sudionika susreta“.

„Smatramo da je potrebno otvoreno i podrobno porazgovarati o čitavom spektru problema, uključujući i zajedničko viđenje perspektiva odnosa Rusija-EU. Uvjereni smo da potencijal međusobnih odnosa nije u potpunosti iskorišten, postoje stanovite rezerve“, rekao je Ušakov.

Prema njegovom mišljenju, lideri EU i Rusije mogu dotaknuti temu ingracije Ukrajine, koja je uzrok narodnih nemira. Situacija oko Ukrajine nije jedina od kompliciranijih tema koje se mogu raspraviti na summitu. Ušakov je predložio da se situacija u Kijevu razmotri u kontekstu čitavog integrirajućeg procesa koji trenutno ide u Europi te na postsovjetskom prostoru. „Oba integrirajuća modela – europski i euroazijski – izgrađeni su na sličnim principima, temelje se na normama WTO-a, i smatramo da su to procesi koji se nadopunjuju, a ne isključuju“, rekao je pomoćnik predsjednika.

Ukrajina nije jedini problem

Osim zaoštravanja odnosa opozicije i vlasti u Ukrajini, još su barem dva problema doprinijela što hladnijim međusobnim odnosima: rasprave oko plinskih ugovora i neukidanje viznog režima između Rusije i EU. Pregovori o slobodnom ulasku ruskih građana u schengensku zonu vode se više od 10 godina. Rusije je često izjavljivala da je ispunila sve uvjete „radnog plana“ za ukidanje viznog režima. No EU blokira otvaranje granica zbog strahova od rasta nelegalne imigracije.   

„Strahovi nisu utemeljeni, ako se uzme u obzir da je Rusija otvorila granice u sklopu Carinskog saveze te ima vojsku od 10 milijuna polulegalnih imigranata iz republike Srednje Azije koji jure prema Europi“, govori Petr Travinski, stručnjak Ruske škole rukovodstva. Prema njegovim riječima, EU nije protiv ukidanja viza za Ruse, no boji se da će preko ruskih putovnica u EU doći trbuhom za kruhom Tadžikistanci, Kirgizi te stanovnici kakvaskih regija u Rusiji.

Ipak Putin ne gubi nadu da se dogovori s Europskom unijom o bezviznom režimu i barem o ublažavanju aktualnih pravila za prijelaz granice Europske unije. Ruski predsjednik se poziva na to da je Europa već uvela bezvizni režim s mnogim državama Latinske Amerike, gdje je kriminal ponekad gori nego u Rusiji.

Više o situaciji u Ukrajini 

I na kraju, nedoumice se tiču i problema primjene takozvanog trećeg energetskog paketa u sklopu izgradnje plinovoda Južni tok, te antimonopolne istrage Europske komisije glede Gazproma. Krajem prošle godine Ministarstvo energetike Rusije dobilo je službeno pismo od Europske komisije o potrebi prepispitivanja sporazuma sklopljenih s državama kroz koji prolazi Južni tok. Europska komisija smatra da bilateralni sporazumi, koji se tiču plinovoda s Austrijom, Bugarskom, Mađarskom, Grčkom, Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom, krše zakonodavstvo EU-a.

Zastoj u rješenju tog problema nije moguć, uvjeren je Aleksej Grivač, zamjenik generalnog direktora Fonda nacionalne energetske sigurnosti. „Europska komisija pokušava na brzu ruku promijeniti dugoročne obveze prihvaćene u sklopu bilateralnih sporazuma. No Europska komisija nije trenutno u tom položaju da diktira uvjete, uzimajući u obzir da je Gazprom najpouzdaniji dobavljač plina u Europu te popunjava deficit plina koji je nastao zbog nestabilnog rada drugih dobavljača“, govori Grivač

Međuvladini sporazumi država-članica projekta Južni tok nisu ukinuti, ni ponovno razmotreni, izjavio je petak Vladimir Čižov, predstavnik Ruske Federacije pri Europskoj uniji.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru