Ukrajinski prosvjedi „izmakli kontroli“

Najnoviji događaji u Kijevu pokazali su da liderima opozicije izmiče iz ruku vlast u redovima same opozicije, a ako se takva tendencija nastavi sve su manje šanse da dođu na vlast u cijeloj zemlji. Moglo se u realnom vremenu pratiti kako oni polako gube kontrolu nad ekstremno radikalnim dijelom opozicije čiji su aktivisti sami odlučivali kuda će ići i s kim će se boriti. Vitalij Kličko  pokušao je zaustaviti ekstremne radikale i spriječiti sukob s pripadnicima „Berkuta“, ali je i on dobio „dozu“ iz aparata za gašenje požara, i to od ljudi iz svog tabora, dok su Arsenij Jacenjuk i Oleg Tjagnibok našli za shodno skloniti se s puta aktivistima „Desnog sektora“.

Pripadnici ekstremno radikalne struje već gotovo otvoreno govore da su čelnici parlamentarnih stranaka „neodlučni i impotentni“, da samo „plešu na Majdanu“ i da nisu sposobni „srušiti vlast“. Sebe ekstremni radikali doživljavaju kao jedinu snagu koja je „spremna zaista ratovati protiv vlasti“. Njihov sljedeći logičan korak je taj da „Desni sektor“ istakne svoga vođu koji će sadašnju oporbenu „trojku“ potisnuti u drugi plan.

Sergej Markov, prorektor Ruskog ekonomskog sveučilišta „Plehanov“ i član Građanske komore, smatra da je dodvoravanje ukrajinskih prozapadnih liberala nacionalistima prilično opasno, ali je uvjeren kako se „danas na naše oči stvara raskol između te dvije skupine“. „Najnoviji sukobi dovode u pitanje taj njihov savez. Ipak, oni se nadaju da će uz pomoć nacionalista doći na vlast“, rekao je Markov za list vz.ru.

Stručnjak je uvjeren da Rusiji ne prijeti nikakva opasnost. „U Ukrajini je savez nacionalista i liberala moguć zato što nacionalizam tamo ima antiruski predznak. U Rusiji tako nešto nije moguće, jer po svim teorijama lideri 'obojenih revolucija' moraju dobiti podršku i sa Zapada i od nacionalistički nastrojenih krugova“, smatra Markov.

Maksim Grigorev, član Građanske komore i direktor Fonda za istraživanje problema demokracije, ističe da najnoviji događaji u Ukrajini podsjećaju na prosvjede oporbe koji su održavani na Bolotnom trgu u Moskvi. „Isto tako su i na Bolotnom trgu dobro pripremljeni ljudi s oštrim predmetima jurišali na policiju i gađali je kamenjem i kockama odvaljenim iz pločnika. Sadašnji događaji na Majdanu pokazuju u što se mogao pretvoriti Bolotni trg da državna vlast i organi reda Rusije nisu postupili vrlo inteligentno, ali i vrlo oštro. Bolotni trg se nije pretvorio u Majdan upravo zahvaljujući nedvosmislenom i zakonitom stavu državne vlasti.“

„Ukrajinski događaji dobar su primjer za one ljude koji sebe doživljavaju kao lidere i pokreću nekakve akcije, misleći da oni kontroliraju situaciju. U jednom trenutku se pokazuje da to uopće nije tako. Svi se dobro sjećamo snimaka na kojima gospodin Kličko na svaki način pokušava smiriti svoje sljedbenike i one koje je sam pozivao da dođu na Majdan. Na kraju su njegove vlastite pristaše nasrnule na njega“, podsjeća politolog.

Više o situaciji u Ukrajini

Kako smatra Maksim Grigorev, treba učiti na primjerima onih ljudi koji smatraju da mogu kontrolirati situaciju, pa zato koriste razne političke snage, između ostalih i ekstremističke, a u jednom trenutku se pokaže da nemaju načina više ih kontrolirati.

Georgij Čižov, šef ureda Centra za političke tehnologije u Ukrajini, naglasio je da situacija u zemlji postaje sve nepredvidljivija. On je u intervjuu za izdanje Gazeta.Ru izjavio: „I vlast i sistemska oporba shvaćaju da se situacija može početi razvijati u nepredvidljivom smjeru i kako se može dogoditi da u novoj raspodjeli vlasti ne bude mjesta ni za jedne ni za druge. Proces je očito izašao iz okvira u kojima se nalazio u protekla dva mjeseca.“

Čižov se pozvao na riječi jednog od trojice lidera ukrajinske oporbe: „Vitalij Kličko je već izjavio da se boji građanskog rata. Riječ 'bojim se' od njega nitko nije očekivao.“ Čižov je nadalje isključio mogućnost prijevremene ostavke predsjednika Viktora Janukoviča. „Predsjednik neće učiniti taj korak. Isto se može reći i za prijevremene parlamentarne izbore, jer će na tim izborima Janukovič dobiti parlament s kojim neće opstati na svojoj funkciji. On želi ostati predsjednik, ali nema demokratske instrumente kojima bi to mogao postići, pa se zato traže neki drugi instrumenti“, smatra politolog.