„Rusija mora privući više stranih studenata“

Konstantin Kosačov: U Rusiji trenutno ne mogu studirati svi koji to žele, nego samo oni koji imaju materijalne mogućnosti za to. Izvor: ITAR-TASS

Konstantin Kosačov: U Rusiji trenutno ne mogu studirati svi koji to žele, nego samo oni koji imaju materijalne mogućnosti za to. Izvor: ITAR-TASS

Događaji u Ukrajini potaknuli su Moskvu da odluči aktivnije koristiti mogućnosti „meke moći“ (eng. „soft power“). O jednom od njezinih najučinkovitijih aspekata, privlačenju stranih studenata koji potom postaju saveznici u razvoju bilateralnih odnosa, govori Konstantin Kosačov, direktor „Rossotrudničestva“.

Direktor Federalne agencije za suradnju s članicama Zajednice nezavisnih država (ZND), pitanja sunarodnjaka u inozemstvu i međunarodnu društvenu suradnju „Rossotrudničestvo“ Konstantin Kosačov napominje da Rusija mora privući više stranih studenata. U intervjuu za izdanje vz.ru Kosačov objašnjava zašto reputacija Rusije u svijetu još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.

Što ste zaključili iz događaja u Ukrajini gdje je tijekom političke krize dio stanovništva jasno izrazio antirusko raspoloženje?

„Zašto države pozivaju strance na studij? [...] Stranci studiraju kod nas, a kad se vrate u svoje zemlje postaju naši partneri i saveznici u razvoju bilateralnih odnosa."

Događaji u Ukrajini povod su za ozbiljno razmišljanje i potvrda da Rusija nedovoljno koristi mogućnosti „meke moći“. Da bi se nadoknadili propusti na ovom polju potrebno je mnogo truda i sredstava, iako bi se pravovremenim i koordiniranim radom isti ciljevi mogli postići s manje sredstava.

Dobar primjer za to su strani studenti. Zašto države pozivaju strance na studij? Na ovo pitanje postoje dva odgovora. Prvi odgovor je da država poziva najbolje mlade ljude da u njoj studiraju, a po završetku studija im osigurava zaposlenje. Druga varijanta je da stranci studiraju kod nas, a kada se vrate u svoje zemlje postaju naši partneri i saveznici u razvoju bilateralnih odnosa. Čvrsto sam uvjeren da je druga varijanta bolja.

Još prije pola godine, mnogo prije Vašeg izlaganja u Kijevu, priznali ste: „Zaista me boli kad čujem da u Rusiji na teret federalnog proračuna godišnje studira oko 200 ukrajinskih učenika, a u Poljskoj, koja je jednako tako susjed Ukrajine, na proračunu studira oko dvije tisuće Ukrajinaca“. Zašto studenti radije odlaze na Zapad?

Nije stvar u tome tko gdje radije odlazi, nego u tome koja zemlja nudi bolje i povoljnije uvjete studiranja. U tome još uvijek ne možemo parirati mnogim našim geopolitičkim suparnicima, pa ni Poljskoj kao susjedu Ukrajine. Međutim, treba voditi računa kako o kvantiteti, tako i o kvaliteti studiranja.

Ruska vlada uložila milijardu dolara u visoko školstvo
Na ruskim sveučilištima studira veliki broj stranaca. No, na međunarodnim rang listama najboljih sveučilišta ruska sveučilišta ipak slabo kotiraju. Vlada RF je ove godine izdvojila preko milijardu dolara upravo kako bi rusko obrazovanje učinila prestižnijim. Stručnjaci kažu da će dolazak većeg broja stranih studenata povoljno utjecati na kvalitetu ruskih sveučilišta.

Kad govorimo o kvantiteti, treba napomenuti da se na studij u Rusiji na teret federalnog proračuna godišnje može upisati ukupno 10 tisuća stranih studenata iz cijelog svijeta. Vlada RF je donijela odluku da se od iduće godine ta kvota poveća na 15 tisuća učenika. To je dobar ali još uvijek nedovoljno konkurentan pokazatelj. Mislim da bi Rusija morala još povećati kvotu za upis stranih studenata. Što se tiče kvalitete, postoje definirani uvjeti koje nudimo stranim studentima... Prije svega, za razliku od mnogih drugih zemalja, Rusija stranim studentima ne plaća ni putne troškove ni zdravstveno osiguranje. Zato u Rusiji ne mogu studirati svi koji to žele, nego samo oni kojima to dozvoljavaju dobre materijalne prilike.

Svi stranci koji žele raditi ili studirati u Rusiji od 2015. će možda morati posjedovati certifikat o znanju ruskog jezika. Ruski parlament razmatra odgovarajući nacrt zakona. Hoće li u tom slučaju ruski kulturni centri, prije svega oni u Srednjoj Aziji, organizirati tečajeve ruskog jezika?

Tek kada takav zakon stupi na snagu možemo planirati na koji način ćemo ga realizirati. „Rossotrudničestvo“ surađuje s Ministarstvom obrazovanja i s Federalnom useljeničkom službom (FMS). Tečajevi ruskog jezika već postoje u svim kulturnim centrima u Srednjoj Aziji osim u Turkmenistanu, gdje još uvijek nema našeg kulturnog centra. Zajedno s FMS-om u Kirgiziji pokrećemo pilot-projekt testiranja imigranata i procjene razine njihovog znanja ruskog jezika. Ako ovaj projekt bude uspješan, pokrenut ćemo ga i u drugim zemljama.

Po mom mišljenju, ruski centri znanosti i kulture u zemljama Srednje Azije, kao i drugdje u svijetu, moraju biti bazična mjesta gdje se svi koji to žele mogu uključiti u odgovarajući sustav polaganja ispita i provjeru znanja ruskog jezika.