MVP Rusije: U EU otkrili mnoštvo kršenja ljudskih prava

Izvor: AFP / East News

Izvor: AFP / East News

Sustav zaštite osnovnih ljudskih prava i slobode u Europskoj uniji i dalje ostaje neučinkovit i nepotpun. Do takvog zaključka, koji ne pruža utjehu, došli su autori referata o situaciji s ljudskim pravima u EU za 2013. Dokument je objavljen na stranicama MVP-a Rusije.

U ruskom Ministarstvu vanjskih poslova precizirali su da su tijekom sastavljanja dokumenta konzultirani autoritativni međunarodni izvori, uključujući i izvještaje Vijeća UN-a za ljudska prava, referate Odbora za ljudska prava Vijeća Europe, dokumente OESS-a, a također i informacije koje su pružili stručnjaci-aktivisti, novinari itd. Kako stoji u dokumentu, među najvećim problemima EU i dalje je stalni rast ksenofobije, rasizma, agresivnog nacionalizma, šovinizma i neonacizma: „U uvjetima financijsko-ekonomske krize u Europi bilježi se povećanje grubog kršenja prava manjina, izbjeglica i imigranata, povreda socijalnih prava građana“.

Ruski utjecaj u Vijeću Europe sve jači
Napori Moskve u smjeru ojačavanja svojih pozicija u europskim institucijama, prije svega Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, daju opipljive rezultate. Od zemlje koju od 1990-ih „nadgledaju" i kritiziraju, Rusija je postala inicijator važnih odluka koje reflektiraju stavove Kremlja i centar okupljanja političkih snaga iz drugih zemalja.

Aktualni su i dalje problemi nedovoljne zaštite prava djece, spolne neravnopravnosti, zloupotrebe ovlasti policije, kršenja prava zatvorenika, a i sudjelovanja čitavog niza država EU u programu CIA-inih tajnih zatvora. „U referatu Međunarodne amnestije, objavljenom u lipnju 2013., izražava se uznemirenost zbog činjenice ozbiljnog vršenja političkog pritiska na istragu. Na to su skrenuli pozornost i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks“, ističe se u dokumentu. „Državno tužiteljstvo Poljske odbilo je predstaviti Europskom sudu za ljudska prava materijale o toj temi“, dodali su u MVP-u Rusije. „Ni u Litvi nije završena istraga o slučaju 'tajnih zatvora CIA-e“.

Posebnu brigu u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije izazivaju činjenice „koje svjedoče o sustavnim i masovnim kršenjima nepovredivosti privatnog života“.

Autori referati naglasili su da je Eduard Snowden osvijetlio čitav niz velikih ograničenja slobode riječi i medija u EU:  „U svjetlu objavljenih činjenica o elektronskom prisluškivanju milijuna građana suverenih država, uključujući i predstavnike političke vlasti država EU-a, od strane američkih tajnih službi, pred Europsku uniju postavilo se principijelno pitanje na koji će način reagirati na taj izrazito grubi prekršaj međunarodnog prava u oblasti ljudskih prava. Ipak EU je ostala samo na glasnim izjavama o „namjeri da oko toga raspravi sa SAD-om“ na listopadskom summitu Europske unije.

U razdoblju od 2001. do 2006. zrakoplovi za koje se pretpostavlja da su povezani sa Središnjom obavještajnom agencijom SAD-a slijetali su na portugalski teritorij.

U ruskom Ministarstvu vanjskih poslova Rusije rekli su da je karakteristična ta činjenica da je, prema informaciji Snowdena, zajedno sa SAD-om u programu elektronskog prisluškivanja direktno sudjelovala barem još jedna država Europske Unije – Velika Britanija. Snowdenova otkrića i burna reakcija britanskih vlasti na njihovo objavljivanje u časopisu The Guardian dodatno osvjetljavaju drugi značajan problem – stvarna ograničenja slobode riječi i medija u EU te nepravilnu praksu „dvojnog standarda“ u toj sferi“, stoji u referatu.