Ruska vlada uložila milijardu dolara u visoko školstvo

Još prije nekoliko godina u Rusiji je studiralo gotovo 150 tisuća stranih studenata i njihov broj je sve veći. Zašto stranci žele studirati u Rusiji? Za to postoji više razloga. Mnogi dolaze zbog kvalitetnog, a ujedno i relativno jeftinog obrazovanja. To su budući inženjeri, liječnici, nastavnici, to jest predstavnici „ozbiljnih“ profesija. Većina njih se zatim vraća u svoju zemlju, ali neki ostaju i u Rusiji (prema grubim procjenama oko 35%). 

Polaganje prijemnog ispita za ruske fakultete odsad i u Hrvatskoj Strani završeni srednjoškolci (abiturijenti) dobit će mogućnost polaganja ispita na ruskim fakultetima, a da ne moraju doći na teritorij Rusije. Ministarstvo obrazovanja i znanosti dat će potrebne zakonske nacrte i direktive na javnu raspravu ove jeseni.

Pristupačna cijena školovanja na našim sveučilištima najčešći je razlog zbog kojeg se strani studenti odlučuju za Rusiju. Ali, postoje i drugi razlozi. „Naša Akademija je škola koja je jedinstvena u svijetu. Zato dolaze kod nas“, objašnjava pročelnik odjela za međunarodnu suradnju znamenite Muzičke akademije „Gnjesini“ Temirlan Džandarov. Na ovoj akademiji školuju se studenti iz mnogih zemalja svijeta, od Južne Koreje do Španjolske. Istu situaciju nalazimo i na Sveruskom državnom sveučilištu za kinematografiju (VGIK) u Moskvi: „Naravno, studenti dolaze iz različitih razloga“, kaže dekan fakulteta za režiju Nikolaj Skujbin i dodaje: „No, visoka kvaliteta naše škole pritom igra odlučujuću ulogu.“

Ipak, žalosna činjenica je da je samo nekoliko ruskih sveučilišta dospjelo na rang liste najboljih sveučilišta na svijetu. Tako se prema jednom od ovih ranga među prvih sto sveučilišta našlo samo Moskovsko državno sveučilište „Lomonosov“ (MGU), a Sanktpeterburško tek među prvih tisuću. Prema drugoj rang listi, među prvih tisuću sveučilišta nalazi se 18 ruskih, što je također malo. Ovakva situacija djelomično je posljedica nedovoljne usklađenosti ruskog sustava obrazovanja sa svjetskim akademskim programima. No, rektor MGU Viktor Sadovničij smatra da su međunarodne obrazovne rang liste tendenciozne, a da Rusija pritom nije razvila svoj ​​sustav rangiranja: „Ruska sveučilišta se ne mogu uvijek ocjenjivati ​​na temelju istih kriterija kao europska ili američka. Uzmimo za primjer Kinu. Pošto su shvatili da njihove visokoškolske ustanove, između ostalog i zbog određenih nacionalnih specifičnosti, na međunarodnim rang listama zauzimaju niske pozicije, oni su stvorili svoju Šangajsku rang listu sveučilišta“. Sadovničij je uvjeren da Rusija treba stvoriti svoju vlastitu međunarodnu rang listu sveučilišta sa sjedištem u Rusiji. 

Može li suvremeni ruski školarac konkurirati sovjetskom Danas je opće poznata teza da je sovjetsko obrazovanje bilo jedno od najboljih u svijetu. Ipak u posljednjih 15-20 godina dogodilo se mnoštvo promjena koje su ozbiljno promijenile sustav predavanja u školama. Trenutno obrazovanje sve više teži podjeli na elitno i masovno.

I Vlada RF je u punoj mjeri shvatila ozbiljnosti niskog kotiranja ruskih sveučilišta. Kako bi se unaprijedila pozicija ruskih sveučilišta na svjetskim obrazovnim rang listama, ruska Vlada je izdvojila 35 milijardi rubalja (preko milijardu dolara). Zamjenik ministra obrazovanja i znanosti Aleksandar Klimov nam je objasnio na što će ovaj novac biti utrošen: „Dio sredstava bit će utrošen na razvijanje međunarodnih odnosa naših visokoobrazovnih ustanova, na angažiranje stranih predavača i pružanje podrške stranim studentima. Dolazak stranih studenata u Rusiju na školovanje ukazuje na poboljšanje kvalitete ruskog obrazovanja i predstavlja jedan od ciljeva programa.“

Vladimir Filipov, rektor Sveučilišta Prijateljstva među narodima, koji ima najveći postotak stranih studenata u Rusiji, smatra da je nužno stvoriti uvjete za boravak stranih studenata koji zadovoljavaju njihove predodžbe o međunarodnim standardima: „Kada dolaze u Rusiju, studenti ovdje očekuju slične uvjete na kakve su navikli: dobru infrastrukturu, kampuse, prehranu. Pritom je sama ideja kampusa, mjesta zajedničkog života, učenja, druženja i odmora učenika privlačna za mlade i predstavlja bitan čimbenik u privlačenju stranih studenata, koji sveučilište jednostavno ne mogu zamisliti bez kampusa.“

Rektor Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Visoka škola ekonomije“ Jaroslav Kuzminov problem vidi u nedovoljnoj integriranosti nastavnog kadra u svjetsku znanost. A međunarodni rejtinzi, po njegovom mišljenju, snažno stimuliraju proces znanstvenoobrazovne globalizacije. Uostalom, čelnici vodećih ruskih sveučilišta slažu se u jednom: zadatak unapređenja kvalitete visokog školstva u Rusiji može se riješiti. A to znači da će broj stranih studenata koji dolaze u Rusiju biti sve veći.