Zimi divlje životinje dolaze u naselja u potrazi za hranom. Izvor: Geo photo
Situacija se pogoršala dolaskom mrazova: ima sve više gladnih predatora kojima se teško prehraniti u šumi. Zato zvijeri kreću u naseljena mjesta u potrazi za hranom.
U Irkutskoj oblasti naseljena mjesta su na velikim udaljenostima te nema dovoljno policajaca koji bi spašavali stanovnike od vukova. A životinja ima više od tri puta nego što je potrebno: 4 000 vrsta (normalan broj je 800).
Na Kamčatki ove godine je zabilježen veliki broj medvjeda koji nisu otišli na zimski san. Već su troje ljudi bili žrtve budnih medvjeda, a još dvoje je teško ranjeno. No prije svega „lunjala“ (rus. šatun – medvjed koji se zimi klati po šumama op. red.) napadaju domaću stoku i perad. Lokalni znanstvenici i lovci smatraju da medvjedi ne mogu zaspati od gladi. Ove godine je u kamčatskim rijekama bilo malo ribe, a po šumama šumskih plodova. Mnogi predatori nisu se uspjeli dovoljno ugojiti i sad lutaju u potrazi za hranom, uključujući i pored naseljenih mjesta. U regiji je uvedeno posebno stanje: vlasti Kamčatke odlučile su strijeljati sve medvjede koji „dobrovoljno“ nisu otišli na zimski stan. Ubijeno je već 140 predatora.
Od medvjeđih šapa stradavaju i u Baškiriji, gdje je sredinom listopada poginuo od napada jedan berač gljiva.
Ipak najviše straha ulijevaju vukovi koji lutaju noći po ulicama naselja. Njihove žrtve postaju prije svega domaći psi koji su privezani u dvorištima željeznim lancima i ne mogu vukovima pružiti otpor.
U republici Komiju predatori su izgrizli već tri psa. U Kalinjingradskoj oblasti vukovi su pojeli 35 ovaca i 20 jedinki stoke. U Tuvi je zabilježeno 15 napada vukova na domaću stoku. U Luganovskoj oblasti vukovi su izgrizli 9 ovaca. Prema riječima lokalnih stanovnika, to je prvi slučaj kad predatori napadaju domaće životinje u naseljenom mjestu.
Svaka regija pojedinačno se bori protiv divljih životinja koje predstavljaju opasnost za ljude i njihove domaće životinje. Ne postoji jedinstveni federalni program za borbu s divljim opasnim životinja.
U mjestima, gdje se napadi vukova dogode jednom, lokalne vlasti ne izdaju službeno dopuštenje za ubijanje predatora. Prestrašenim stanovnicima preporučaju da se pridržavaju jednostavnih sigurnosnih mjesa: ne izlaziti navečer od kuće, ne puštati djecu na ulicu bez pratnje odraslih, zatvoriti pse u kućama te zvati lovce u slučaju susreta s divljim životinjama. Dužnosnici obično ne preciziraju što treba napraviti ako, recimo, pored vas stoji vuk, a lovci, pak, ne dižu slušalicu.
Dvanaest najopasnijih životinja Rusije Životinje koje ne biste željeli sresti na putu po Rusiji: nekima od njih čovjek može ostati i - ručak. |
Za razliku od vukova, medvjedi u naseljena mjesta dolaze jako rijetko, zbog toga su mjere predostrožnosti drugačije: ne odlaziti sam u šumu; tijekom šetnje po šumi glasno pričati ili čak pjevati, ne treba praviti oštre pokrete u prisutstvu medvjeda, već odlaziti polako, ujednačeno. Ako medvjed napada, bolje je pasti na zemlju te praviti se da si mrtav. Minimalne su šanse da se pobjegne od medvjeda ili sakrije na drvetu.
Ipak postoje regije gdje te preporuke nisu dovoljne. Brojnost opasnih životinja premašuje sve uspostavljene norme i treba ga prisilno smanjivati.
Prema zakonu ne smije se samo tako ubijati životinje, to se kažnjava administrativnim kaznama u visini od 2 do 5 tisuće rubalja (od 333 do 833kn). Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije Ruske Federacije izdaje dozvolu za „ulov u cilju reguliranja brojnosti“. Odstrel mogu raditi policajci ili lovci. Prema federalnom zakonu ubijati vukove može se samo iz puške, strogo je zabranjeno koristiti zamke i otrove.
Za taj cilj posebno će financirati regije. U Jakutiji će, recimo, za borbu s vukovima izdvojiti 32 milijuna rubalja (5 333 000kn). Osim pušaka, lokalne vlasti žele primjenjivati lake smrtonosne uređaje za odstrel vukova iz aviona.
U Irkutskoj oblasti naseljena mjesta su na velikim udaljenostima te nema dovoljno policajaca koji bi spašavali stanovnike od vukova. A životinja ima više od tri puta nego što je potrebno: 4 000 vrsta (normalan broj je 800). Zato se ovdje lokalno stanovništvo samo brine o sigurnosti. Nagrada u visini 20 tisuća rubalja (3 333kn) čeka svakog onog koji ubije vuka. Za stanovnika irkutskog sela to su veliki novci, a pritom prosječna plaća ove godine iznosi 27 tisuća rubalja (4 500kn). Na nagrade izdvojeno je 6 milijuna rubalja (1 000 000kn) iz budžeta.
Voditelj Uprave za čuvanje i korištenje objekata životinjskog svijeta, vodenih bioresursa i ekološke sigurnosti Orlovske oblasti Nikolaj Višegorodski smatra da se populacija vukova treba regulirati samo u iznimnim slučajevima.
„Divlji vukovi napadaju rijetko ljude“, govori Višegorodski. „60% od onog što jedu te životinje su štakori i druge malene zvijedi. Oni se boje ljudi“.
Prema njegovim riječima, vukovi ispunjavaju važnu ulogu u hranidbenom lancu, jer su dominantna vrsta.
„Uzmimo, recimo, Orlovsku oblast. Čim se ovdje pojavi vuk, odmah naglo pada broj psa lutalica, mačaka i bjesnih lisica“, smatra Višegorodski. „Ponekad jedu domaće pse. No s gledišta prirodne selekcije to je normalan proces. Psi su udomaćeni te loše prilagođeni za život u prirodi, zato ih ubija jača karika u hranidbenom lancu – vuk, a na Dalekom istoku – tigar.“
Višegorodski je istaknuo da čim nestanu vukovi na području, na njihovo mjesto doći će štakori, lisice i divlji psi koji će preuzeti na sebe ulogu predatora te će isto napadati ljude. Naglašava da je „u toj situaciji vuk pravo blago“.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu