Rusija i Gruzija daleko od normalizacije odnosa

Ministrica vanjskih poslova Gruzije Maja Pandžikidze navela je uvjete obnove diplomatskih odnosa s Rusijom. Tražila je od Moskve da povuče vojsku s područja Abhazije i Južne Osetije te opozove priznanje tih republika. Ta izjava bila je odgovor na iskaze ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, koji je tijekom zasjedanja Vijeća Rusija-NATO pozvao da se „priznaju novi povijesni procesi na Zakavkazju“. 

Abhazija: 20 godina neovisnosti pod patronatom Rusije Krajem rujna u Abhaziji je obilježena 20-godišnjica pobjede u oružanom sukobu s Gruzijom. Bivša autonomna pokrajina Gruzijske SSR počela je 1993. realizirati vlastiti nacionalno-državotvorni projekt izvan okvira nezavisne Gruzije. No, ovime nisu otklonjene sve poteškoće koje Abhazija ima, pa se u rusko-abhaskim odnosima i dalje javljaju određene proturječnosti i problematičnosti.

Za Gruziju je obnavljanje diplomatskih odnosa s Rusijom poželjno, jer podrazumijeva dvije stvari: prvo – ukidanje okupacije i drugo – opoziv priznanja. Dakle, u slučaju da ti uvjeti budu ispunjeni, obnovit ćemo s velikim zadovoljstvom diplomatske odnose“, izjavila je Pandžikidze.

Ministrica je i oštro reagirala na skeptičan odnos Rusije prema gruzijskim planovima o ulasku u NATO. „Samo NATO i njegovi partneri mogu odlučivati kakvi će biti njihovi odnosi, treća strana ne može utjecati na tu odluku. To je, dakle, prilično jednostavan odgovor na rusku poziciju“. 

Ranije je Lavrov izjavio u Bruxellesu da su Abhazija i Južna Osetija za Rusiju nove države. „To je nova stvarnost na Zakavkazju koju treba priznati“, izjavio je ministar.  

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izrazio je nadu da će se pitanje o obnovi diplomatskih odnosa s Gruzijom vratiti na dnevni red dijaloga između Moskve i Tbilisija: „Čuli smo i ocijenili pristupe nove gruzijske vlade prema razvoju tih odnosa. I mislim da će se i dalje razvijati naša suradnja u trgovinsko-ekonomskoj, kulturnoj, humanističkoj, znanstvenoj oblasti. To će nam svakako pomoći da se međusobno bolje razumijemo“. 

Podsjetimo da Gruzija smatra da su Abhazija i Južna Osetija njezina područja. Nakon rata 2008. Tbilisi je prekinuo diplomatske odnose s Moskvom i proglasio dvije zakavkaške republike „okupiranim područjem“. Rusija je, sa svoje strane, priznala neovisnost Južne Osetije i Abhazije te otvorila veleposlanstva u Chinvaliju i Suhumiju.

U Rusiji smatraju da je Gruzija samu sebe dovela do sadašnje situacije. Kategoričko odbijanje Tbilisija da nakon poraza razmatra u bilo kakvom obliku status dviju republika pokazuje da su perspektive mirnog reguliranja i ostvarenja prava tih naroda na samoodređenje unutar gruzijske države bile potpuno izgubljenje, smatraju u MVP-u Ruske Federacije. „Samo stvaranje samostalnih i neovisnih država Južne Osetije i Abhazije može jamčiti preživljavanje i mirni razvoj tih naroda. Upravo je time uvjetovano priznanje njihove neovisnosti od strane Rusije i nekih drugih država“, izjavili su u ministarstvu za RIA „Novosti“.  

Što se može zaključiti nakon pet godina od rusko-gruzijskog sukoba? Rusko-gruzijski sukob od prije pet godina čini se kao već daleka prošlost. Suvremena politika toliko je ispunjena događajima da čak takvi izvanredni događaji kao što je oružani sukob dviju država brzo odlaze na drugi plan. U međuvremenu se dosta tog promijenilo: i u Gruziji, i u Rusiji, i u ostalim državama koje su posredno bile sudionice tog konflikta.

Novi gruzijski predsjednik Georgij Margvelašvili je pristaša mirne reintegracije. Obećao je da će pokazati „suvremenu, europsku Gruziju“ i novu stvarnost sugrađanima iz Suhumija i Chinvalija. „Kakva je perspektiva naših sugrađana u Suhumiju i Chinvaliju? To ćemo uskoro pokazati, pokazat ćemo suvremenu, europsku Gruziju u kojoj će stanovnik Chinvalija, primjerice, imati putovnicu s kojom će bez vize moći putovati u Beč, Berlin i Rim“, izjavio je Margvelašvili za televizijsku kompaniju „Rustavi-2“.   

Andrej Sušencov, stariji predavač na Katedri za analizu međunarodnih problema pri Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa, rekao je da će trebati barem pet godina, ako ne i više, da se razriješi sukob: „Stanovnici Abhazije i Osetije čvrstog su uvjerenja da ne žele živjeti u sastavu Gruzije, a s gruzijske strane gotovo da ne postoje političke sile i stručnjaci koji bi više ili manje zdravorazumski gledali na to pitanje... Mislim da u sljedećih pet, možda deset ili više godina, neće doći do nikakvog pomaka u tom procesu“, smatra stručnjak.