Milijun glasova za podršku ruskom jeziku u Europi

Predstavnica alijanse, zastupnica Europskog parlamenta iz Latvije Tatjana Ždanok progovorila je za Glas Rusije o perspektivama ruskog jezika u Europi. Ruski se ubraja u pet najrasprostranjenijih jezika u zemljama EU, uz engleski, njemački, francuski i španjolski. Oko 7 milijuna europljana govori ga kao drugi strani jezik. Za još 6 milijuna građana EU ruski jezik je materinji. Najveća rusofona zajednica - oko tri milijuna ljudi - živi u Njemačkoj. Ruskim su se tradicionalno služili i služe se u istočnim područjima Poljske i Rumunjske. Na ušću Dunava nekoliko stoljeća žive potomci starovjeraca koji čuvaju ruski jezik i kulturu. Više od milijun građana koji govore ruski živi u zemljama Baltika.

„Ipak ruski jezik nema službeni status ni u jednoj zemlji EU, ni na europskoj razini", kaže Tatjana Ždanoka.

Između ćudi i logike: nekoliko zanimljivih činjenica o ruskom jeziku Pravila ruskog jezika su složena i mnogobrojna. Osim toga, postoji jako puno iznimaka koje ne podliježu tim pravilima. Ponekad se čak ni profesionalni lingvisti ne mogu složiti oko toga kako je pravilno upotrebljavati neku pojedinu riječ. A kako je tek onda običnom čovjeku? S druge strane, kad bi se jezik samo rukovodio za logikom, vjerojatno ga ne bi bilo tako zanimljivo proučavati...

Izravanput predstavljalo bi delegiranje ovog statusa jednoj od zemalja EU. To bi ponajprije trebala biti Latvija, gdje 40% stanovnika govori ruski i gdje je ruski tradicionalni jezik. No taj status u Latviji još uvijek ne postoji. Drugi put korištenja ruskog jezika u radu europskih struktura je put s vrha prema dolje. Točnije usvajanje odluke na razini europskih struktura, između ostalog na inicijativu Europske komisije. Radi toga treba organizirati prikupljanje milijun potpisa.

Prema pravilniku ovi potpisi trebaju biti prikupljeni najmanje u 7 država EU. Pritom je u svakoj zemlji potrebno prijeći određenu granicu broja potrebnih potpisa. Tako je u Estoniji potrebno prikupiti oko 4500 potpisa, u Latviji 6000, u Njemačkoj oko 74 tisuće. Tatjana Ždanok je uvjerena da će peticija za ruski jezik naići na podršku. U istoj toj Latviji tijekom referenduma o davanju statusa drugog službenog jezika u državi ruskom jeziku „za" je glasalo više od 260 tisuća letonskih građana.

„U EU koju čini 28 zemalja, danas su 23 službena jezika. Posljednji ovakav status dobio je 2005. godine keltski jezik. Ukupno u EU postoji više od 60 regionalnih jezika. Federalni savez europskih manjina ove godine obratio se Europskoj komisiji s prijedlogom da ovim jezicima dodijeli službeni status. No odgovor je bio negativan. To je zato što se pitanja obrazovanja, državljanstva i korištenja jezika nalaze u kompetenciji pojedinih država, a ne EU", rekla je Tatjana Ždanok i dodala: „Nažalost, iza sebe imamo već negativno iskustvo. Ali nećemo odustati od svoje ideje i želimo dobiti odgovor na naš zahtjev. Nakon analize mogućih pogrešaka i nejasnoća, predat ćemo ​​zahtjev Europskoj komisiji."