Viktor Janukovič stjeran u kut

Politolog Gleb Pavlovski: „Sukob se vodi oko toga tko je kriv u premlaćivanju demonstranata (radi se o rastjerivanju aktivista u noći s petka na subotu) te tko će zbog toga odgovarati. Je li kriva čitava ukrajinska vlada ili neki pojedini dužnosnici. Mislim da Janukovič drži u rezervi mogućnost da prebaci odgovornost na Azarova (ukrajinskog premijera -  RIA „Novosti“) te ga razriješi dužnosti. To je karta na koju može odigrati... Mislim da se ta mogućnost realno razmatra. Opozicija neće pristati na manje. Može li Janukovič sačuvati Azarova u toj situaciji? U tom slučaju on preuzima na sebe odgovornost za ono što se događa i postaje „islužena patka“ (eng. lame duck - američki izraz za političare koji su službeno na nekoj dužnosti, ali samo na ograničeno vrijeme op. red.).  

Stručnjak Instituta za humanističko-politička istraživanja Vladimir Slatinov: „U Ukrajini je očigledno politička kriza. Politička kriza je rezultat toga što je Janukovič odustao od svojih predizbornih obećanja. Želim napomenuti da je europska integracija bila ključno mjesto njegovog predizbornog programa. Uzgred rečeno, upravo je zbog toga Janukovič pobijedio, jer je oko sebe konsolidirao značajan udio umjerenih birača, koji su se razočarali u „narančaste“ ali koji su ipak privrženi ideji eurointegracije“.

Troškovi eurointegracije „veći od dobiti“ Odluka Kijeva da pričeka s potpisivanjem sporazuma o pridruživanju EU izazvala je buru negodovanja u europskim strukturama, ali realno gledajući postoji cijeli niz ekonomskih i političkih čimbenika koji su primorali predsjednika Viktora Janukoviča da ne žuri s eurointegracijama.

Voditelj Radne grupe za međunarodnu suradnju i javnu diplomaciju Aleksandar Sokolov: „Situacija u Ukrajini je jako uznemirujuća. Smatram da je primjena sile bila velika greška, jer, ako su ranije mitinzi prolazili na Trgu neovisnosti s parolama, onda se danas broj demonstranata višekratno povećao. Tamo su došli ljudi zbog drugih motiva koji su povezani s protjerivanjem demonstranata. Tamo se okupila ujedinjena opozicija protiv predsjednika Janukoviča. Tako su se dvije bujice spojile u jednu – oni, koji su za integraciju, i oni, koji su u potpunosti zbunjeni situacijom u Ukrajini. Trenutno je u Ukrajini aktivan veliki broj vanjskih političara. Recimo, švedski ministar vanjskih poslova, predstavnici poljske vlasti. Osim toga, i EU i SAD izjavili su o svojem djelovanju u slučaju primjene sile od strane ukrajinske vlasti. To je određena ucjena. Janukovič je de facto postavljen, da ne kažem, u bezizlazan položaj, ali u jako težak... Ono što se događa u Ukrajini može za nju završiti jako loše. Ne za Janukoviča, već za državu“.

Vicepredsjednik Centra za političku tehnologiju Aleksej Makarkin: „Naravno, demonstracijske akcije trajat će i dalje, no istovremeno glavne odluke donosit će se na konzultacijama, na pregovorima unutar elita. U svezi s tim predsjedničke perspektive Janukoviča za sljedeću izborničku kampanju u 2015. jako su diskutabilne. S jedne strane, polovica Ukrajine ga smatra neprijateljem, a dio njegovih pristaša više ne gleda na njega kao na čovjeka koji je sposoban donositi odluku i odgovorati za njih“.

Politolog Pavel Svjatenkov: (o opoziciji): „Prilično je jasno da je situcija na korak do revolucije. Svrgavanje vlade Janukoviča koči jedino okolnost da opozicijski lideri ne žele nelegitimnu varijantu vlasti. To ne želi ni Zapad. Pri čitavoj emotivnoj ljepoti dolaska na vlast revolucionarne vlasti potpuno je jasno da se u tom slučaju neće moći ostvariti ni priključenje Europskoj uniji, ni dugotrajni boravak na vlasti... Zbog toga žele doći na vlast legitimno, smijeniti vladu i premijera...“ (o Janukoviču): „Mislim da postoje šanse da se Janukovič održi, no morat će napraviti jako ozbiljne ustupke, obnoviti potpisivanje sporazuma o priključenju s EU. Predsjednik Janukovič ima jako malo dobrih poteza, najvjerojatnije pokušat će izdržati taj narodni ustanak, ali mislim da mu opozicija neće to dopustiti“. 

Ruski tekst na sajtu RIA „Novosti"