Troškovi eurointegracije „veći od dobiti“

Kijev se prije svega poziva na objektivne ekonomske interese, ali odustajanje od eurointegracije ima i ozbiljnu političku pozadinu. Izvor: Aleksej Pavlišak / Rossijskaja gazeta

Kijev se prije svega poziva na objektivne ekonomske interese, ali odustajanje od eurointegracije ima i ozbiljnu političku pozadinu. Izvor: Aleksej Pavlišak / Rossijskaja gazeta

Odluka Kijeva da pričeka s potpisivanjem sporazuma o pridruživanju EU izazvala je buru negodovanja u europskim strukturama, ali realno gledajući postoji cijeli niz ekonomskih i političkih čimbenika koji su primorali predsjednika Viktora Janukoviča da ne žuri s eurointegracijama.

Pokazalo se da su novi odnosi s EU preskupi za Ukrajinu.

Ranije je premijer Nikolaj Azarov izjavljivao da će Ukrajinu mnogo koštati pridruživati EU, jer bi samo na uvođenje tehnoloških standarda Europske unije Kijev morao potrošiti od 100 do 160 milijardi eura u sljedećih deset godina. Ukrajina za to nema novca.

U opasnosti je bila i trgovina. Otkako je aktiviran proces eurointegracije obujam izvoza iz Ukrajine u Rusiju je opao za 25%, izjavio je za izdanje „Gazete.ru" Oleg Noginski, predsjednik uprave ukrajinske udruge „Dobavljači Carinske unije".

„Stradala su sva poduzeća na jugoistoku zemlje", žali se Kolesničenko, zastupnik Vrhovne Rade iz Stranke regija koja podržava predsjednika. Počevši od kolovoza ove godine Ukrajina svakog mjeseca gubi 15 do 20 tisuća radnih mjesta. Promet robe u istom razdoblju manji je za 30 do 40 milijardi grivni, izjavio je potpredsjednik vlade Ukrajine Jurij Bojko.

Ukrajina stopirala ulazak u EU: biznismeni „lakše dišu“
Jučerašnja odluka ukrajinske vlade da zamrzne pripreme za eurointegraciju te se okrene Rusiji, Carinskom savezu i ZND-u bila je konačan udarac za opoziciju te je šokirala predstavnike Europske unije. Toj temi posvećeni su glavni materijali ne samo ukrajinskog tiska, nego i ruskog.

Moskva smatra da će zona slobodne trgovine između EU i Ukrajine nanijeti udarac ruskoj ekonomiji. Rusija će u tom slučaju biti prisiljena uvesti jedinstvenu carinsku tarifu i pooštriti pravila carinske kontrole kako bi zaštitila unutarnje tržište od reeksporta robe iz Europe i Turske. Sada se za sve proizvode iz Ukrajine (osim bijelog šećera) primjenjuje pojednostavljeni carinski postupak i nulta stopa carine.

Ranije su ukrajinski mediji obavještavali da će potpisivanje sporazuma o pridruženju donijeti Ukrajini 487 milijuna eura, a Europi 391 milijun eura, ali te su brojke bile neosnovane i pojavile su se u okviru medijske kampanje koju je financirala EU.

Pristalice Carinske unije navode konkretnije brojke. „Pridruživanjem Carinskoj uniji Ukrajina bi godišnje uštedjela od 6 do 9 milijardi godišnje samo na ukidanju uvoznih i izvoznih carina za naftu i plin, dok bi olakšani plasman ukrajinske robe na tržište Carinske unije donio ukrajinskoj ekonomiji još 2 do 3 milijarde eura", smatra Noginski.

Za Ukrajinu je plin najbolnije pitanje. Ukrajina može računati na ozbiljno sniženje cijene samo u slučaju integracije s Rusijom. U tom slučaju ona će dobiti plin po unutarnjoj cijeni, isto kao Bjelorusija (170 do 180 dolara za tisuću kubičnih metara), a tome treba dodati i tranzit kroz ukrajinski teritorij.

Oleg Noginski smatra da ukrajinski proizvođači prilikom stupanja u Carinsku uniju mogu konkurirati i u prodaji oružja ruskoj vojsci, a za to će do 2020. iz proračuna Rusije biti izdvojeno 600 milijardi eura. „Sada ukrajinski oružari mogu pokriti 40 posto tih potreba, što znači da ukrajinska ekonomija u sljedećim godinama može zaraditi 200 milijardi eura", kaže voditelj „Dobavljača Carinske unije". Pomoćnik predsjednika RF Sergej Glazjev izračunao je da će stupanje u Carinsku uniju osigurati Ukrajini poboljšanje trgovinske bilance na 10 milijardi dolara godišnje. 


Nije sve u ekonomiji

Kijev se prije svega poziva na objektivne ekonomske interese, ali odustajanje od eurointegracije ima i ozbiljnu političku pozadinu. Europski parlament još je krajem 2011. usvojio rezoluciju koja nedvosmisleno upućuje na to da oslobađanje Julije Timošenko nije jedini uvjet za potpisivanje sporazuma o asocijaciji između Ukrajine i EU. Uvjet je i to da joj se poslije oslobađanja omogući sudjelovanje na budućim predsjedničkim izborima.

Međutim, ni vladajuća partija ni oporba nisu zainteresirane za povratak Timošenkove u politiku. U Ukrajini je svima jasno da se Julija Timošenko ni slučajno neće vratiti u zatvor kraj Harkova ako joj se dozvoli liječenje u inozemstvu.

„Europa je pokušala jednim potezom ubiti dvije muhe: odvojiti Ukrajinu od Rusije, a usput se još i prikazati kao plemenita zaštitnica ideala. Ali nisu ubili nijednu. Europski izaslanici naprosto su pretjerali.“

Konstantin Zatulin, šef Instituta za proučavanje ZND-a

Čak i ako Timošenkova ne bi mogla sudjelovati u izborima, ona može ozbiljno utjecati na njihov rezultat. To nikako ne odgovara Janukoviču i može poljuljati lidere parlamentarne oporbe: Arsenija Jacenka („Batikivščina"), Vitalija Klička („UDAR") i Olega Tjagniboka („Svoboda"). Svatko od njih vidi sebe kao glavnog kandidata oporbe i shvaća da bi čak i posredno sudjelovanje Julije Timošenko u predsjedničkoj kampanji moglo svima pomrsiti račune.

Konstantin Zatulin, šef moskovskog Instituta za proučavanje Zajednice neovisnih država, smatra da „ukrajinska elita počinje shvaćati" kakve komplikacije mogu nastati ako se „druženje" s Bruxellesom ozakoni. „Svi govore o slučaju Timošenko", ističe Zatulin. Po njegovom mišljenju, Kijev je shvatio zabrinutost Europe za bivšu premijerku kao želju Bruxellesa da dobije „svog" kandidata na izborima 2015., i to „kandidata s aureolom mučenika i velikim šansama za uspjeh, kandidata koji će zamijeniti nedovoljno 'okretnog' Viktora Janukoviča", naglašava Zatulin.

Europa je, po Zatulinovom mišljenju, pokušala jednim potezom ubiti dvije muhe: odvojiti Ukrajinu od Rusije, tj. osujetiti njezino moguće pridruživanje Carinskoj uniji, a usput se još i prikazati kao plemenita zaštitnica ideala. „Kao što se često dogodi, nisu ubili nijednu", ironičan je politolog. „Europski izaslanici naprosto su pretjerali".