Ruski predsjednik se prvi put susreo s papom Franjom

Odmah nakon što je predsjednički zrakoplov sletio u talijanski glavni grad, Vladimir Putin otišao je susresti se s papom. Nakon razgovora „oči u oči“, koji je trajao 35 minuta (dva puta više od planiranog), predsjednik i papa razmijenili su poklone. Putin je poklonio Ikonu Bogorodice a dobio na dar majoliku sa slikom vatikanskih vrtova. Na oproštaju Papa Franjo je zamolio ruskog predsjednika da prenese najljepše želje patrijarhu Kirillu.

Putin se, uz prisutstvo članova delegacija, susreo i s državnim tajnikom Vatikana Pietrom Parolinom.

Susret Putina i pape Franje puno je više od same formalnosti. Vatikan, koji ima jednu od najboljih na svijetu obavještajnih službi, moćnu informativno-analitičku strukturu, milijardu i pol vjernika na koje utječe, čitavu mrežu organizacija koje rade s elitama, i dalje ostaje jedan od glavnih svjetskih centara moći. I papa nije samo duhovni pastir, nego i šef jedinstvene nadnacionalne države. Dakle, Putin, kao političar koji posvećuje veliku pozornost osobnim kontaktima s ključnim figurama svjetske politike, mogao je imati puno zajedničkih tema s papom Franjom. 

Još uoči posjete ruski veleposlanik u Vatikanu Aleksandar Avdejev rekao je da će se na susretu raspravljati o glavnim međunarodnim problemima, točnije o Siriji. Adejev smatra da Rusija i Vatikan imaju slične pozicije po pitanju potrebe obrane kršćanskog stanovništva na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta gdje postoje sukobi, konkretno u Libiji i Siriji.

Među važnim temama o kojima se moglo razgovarati vjerojatno je i Ukrajina.

„Integracija Ukrajine u EU označava ne samo ekonomsko i političko, nego prije svega i svjetonazorsko jedinstvo“, govori politička stručnjakinja za Vatikan, docentica na Katedri za povijest i politiku europskih država i Amerike pri Moskovskom državnom intitutu međunarodnih odnosa Olga Četverikova. „A katoličanstvo je jedno od oružja integracije pravoslavnih Ukrajinaca u zapadnu zajednicu. Trenutno se u ukrajinskom društvo vodi najintenzivnija borba na svim razinama, prije svega na razini duhovnog otpora. I Zapad, i Vatikan promatraju Ukrajinu kao dio svojeg geopolitičkog prostora“.

Predsjednica pariškog odjela na Institutu demokracije i suradnje Natalija Naročnicka smatra da, bez obzira na probleme koji su pravoslavci imali s katoličanstvom u prošlosti, novi izazovi ih moraju ujediniti u zajedničkoj odbrani tradicionalnih vrijednosti: „Trenutno je situacija takva da u europskoj, odnosno našoj zajedničkoj kršćanskoj civilizaciji, sve je veći proces potpune dekršćanizacije, promijene temeljnih vrijednosti, miješanja grijeha i kreposti, ljepote i izopačenosti, istine i laže. Vrijeme postavlja nove zadaće pred katolicima i pravoslavcima – ujediniti njihove napore u čuvanju kršćanskog nasljeđa. Sve vrijednosti, koje su nastale iz kršćanske ideje te su se utjelovile u životu i povijesti europskih naroda, sad se podvrgavaju velikom pritisku“.

Potrebni su novi kontakti, novo prepoznavanje, govori Naročnicka. „Znam da katolički roditelji uče djecu isto ono što i pravoslavni roditelji. Naša crkva priznaje katolički brak i krštenje, nitko ponovno ne krsti katolike koji su prešli na pravoslavlje. Nikad jedni druge nismo nazivali hereticima, samo šizmaticima. Naravno, povijest je zakomplicirala naše odnose. No čini mi se da su sad u Zapadnoj Europi istinski kršćani svjesni da se više ne možemo ponašati kao dva pohlepna medvjeda koji dijele jedan sir. Naposljetku ostanu samo mizerni komadići. Moramo zajedno čuvati ono što imamo“.

Ruski tekst na sajtu Vz.ru