Putin se zauzeo za LGBT-zajednicu

Stručnjaci smatraju da Putinove izjave nisu toliko povezane s problemom homofobije koliko s njegovom željom da smanji agresiju u državi. Izvor: Reuters

Stručnjaci smatraju da Putinove izjave nisu toliko povezane s problemom homofobije koliko s njegovom željom da smanji agresiju u državi. Izvor: Reuters

Ruski predsjednik pokušava zaustaviti val ksenofobije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da u Rusiji ne smije biti ksenofobije, uključujući ni prema ljudima netradicionalne seksualne orijentacije. Takve izjave predsjednika države odražavaju, smatraju stručnjaci, težnju vlade države da smanje razinu agresije i sukoba u društvu.

Ruski anti-gay zakon bit će suspendiran za vrijeme Olimpijskih Igara?
Ruski dužnosnici potvrdili su da razmatraju mogućnost suspendiranja zakona koji zabranjuje promicanje homoseksualizma među maloljetnicima za vrijeme Olimpijskih Igara u Sočiju. Rusija je obećala Međunarodnom Olimpijskom odboru da zakon neće utjecati na Zimske Olimpijske Igre.

U srijedu tijekom susreta s predstavnicima političkih stranaka, koje ne ulaze u parlament, ruski predsjednik je dao jednu neočekivanu izjavu, koja se tiče LGBT-zajednice. „Ne smijemo prema nikome u društvu stvarati takvu ksenofobiju, uključujući ni prema ljudima netradicionalne seksualne orijentacije“, rekao je predsjednik.

Putin je i spomenuo zabranu propagande homoseksualizma. „Kad biste samo znali koliko sam se naslušao kritika usmjerenih na moj račun, ali sve što smo napravili na vladinoj, zakonodavnoj razini bilo je povezano s ograničenjem propagande među maloljetnicima“, agencija „Interfaks“ citira Putina.

Ruski predsjednik je istaknuo da se Rusija ne želi miješati u pitanja propagande netradicionalnih odnosa u drugim državama te je zamolio da se ni druge ne miješaju u ta pitanja na ruskom prostoru.

Stručnjaci smatraju da Putinove izjave nisu toliko povezane s problemom homofobije koliko s njegovom željom da smanji agresiju u državi.

Sociologinja Olga Krištanovska smatra da je to što je predsjednik spominjao ksenofobiju povezano prije svega s neredima u moskovskoj četvrti Birjuljovu, kad su ljudi izašli na ulicu s nacionalističkim i antiimigrantskim parolama. Ističe i opću netrpeljivost Rusa prema ljudima netradicionalne seksualne orijentacije. „Te riječi mogu biti povezane i s narednom Olimpijadom, no teško je sad razlučiti koji je od čimbenika važniji. Razina netrpeljivosti u društvu premašuje normalne granica i na političkoj, društvenoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi. Našem društvu potrebno je cjepivo protiv netolerantnosti. Moramo zaustaviti proces pretvorbe u državu u kojoj svatko svakog mrzi“, rekla je stručnjakinja.

LGBT književnost u Rusiji: neprestani underground
Nakon teških vremena opresije u SSSR-u, izdavanje i distribucija gay i lezbijske poezije i proze u Post-sovjetskoj Rusiji značajno se povećala. Od 1990-ih, ruska LGBT književnost pronašla je svoje mjesto u literarnim kretanjima.

S Krištanovskom djelomično se slaže i Irina Kozina, voditeljica Instituta za upravljanje društvenih procesa na Višoj školi ekonomije. Smatra da je pojava ksenofobnih raspoloženja povezana sa činjenicom da ruska vlast traži ujedinjujuću ideju za ruske građane. No ona se ne traži na pravom mjestu.

„Jasno je da vlast isprobava različite ideje koje mogu poslužiti kao nacionalni i ujedinjujući čimbenik. U ruskom društvu postoji napetost i zbog toga je lakše ujediniti ljude ne oko nekakve ideje, već protiv nečega“, govori stručnjak. „Takve se ideje uvode u društvo, no potom ako budući događaji izazivaju ogorčenje u svjetskoj zajednici, onda ih se pokušava stopirati. Dakle, provjeravaju se koliko su vitalne ideje ksenofobije, odnosa prema imigraciji, netrpeljivosti prema gejevima“. A upravo se te ideje biraju, jer vlast pokušava okrenuti i vratiti društvo prema patrijarhalnim vrijednostima.

„Liberalne vrijednost se teže ukorjenjuju u društvu, zato je lakša situacija s patrijarhalnim“, ističe Kozina. „No odbijanje radikalnih ideja vraća se ponovno pod pritiskom ekonomske politike, jer se netrpeljivost u društvu odražava na inozemnim investicijama. Nemoguće je danas stvoriti zatvoreno društvo, potrebno je uzimati u obzir i vanjske čimbenike“.