Petorica najutjecajnijih Hrvata u Rusiji

Izreka „spala knjiga na jedno slovo“ sve je prikladnija za ilustraciju hrvatske poslovne scene u Rusiji. Nema više legendarnih poduzeća poput Astre, koja je nekad plasirala jugoslavensku robu na tržište najveće zemlje svijeta. Kao „livada iz sna“ danas zvuče vijesti poput one s kraja 70-ih, da je sinjska Dalmatinka dobila posao šivanja trenirki sovjetskih reprezentacija za Olimpijske igre…

Nakon što je stari sustav propao, u Moskvi se pojavilo svega nekoliko hrvatskih poslovnjaka koji su izborili svoje mjesto u propulzivnoj ekonomiji nove Rusije stekavši zanimljive veze među utjecajnim pripadnicima aktualnog režima i društvene scene. Biografija većine njih vjerojatno bi bila sjajan materijal za knjigu o jednoj nevjerojatnoj epohi. Svaki je na svoj način iskusio raspad komunizma 80-ih, pa vjerojatno najveću tranzicijsku pljačku u povijesti svijeta 90-ih, opstajući  i napredujući u kaotičnim vremenima, kada je baviti se biznisom značilo imati visoku toleranciju na rizik od gubitka glave.


Stefano Vlahović

Izvor: ITAR-TASS

Etiketu „Kralj pilića“ priljepili su mu hrvatski mediji, a još su u optjecaju i „najbogatiji Hrvat s adresom u Rusiji“, najuspješniji cro biznismen s onu stranu bivše Željezne zavjese i slično... Pokrenuvši vlastitu tvornicu  i farmu u Kalinjingradskoj oblasti, 48-godišnji Vlahović učvrstio se kao jedan od glavnih prodavača smrznutog mesa od Baltika do Pacifika. Došavši u Rusiju burnih 90-ih s američkom kompanijom Tyson Foods, ovaj visokoobrazovani biznismen prošao je sito i rešeto ruske pretvorbe, da bi danas s dobrim vezama u vrhu ruskog režima razvijao vlastiti biznis, a odnedavno i kupovao velike nekretnine u Hrvatskoj - od palače Hektorovića na Hvaru (kao potomak predkomunističkih vlasnika navodno je morao otkupiti njene dijelove), do vile teniskog asa Gorana  Ivaniševića na splitskim Mejama. Prema vlastitim riječima, nema direktni kontakt s Vladimirom Putinom, ali je u vrlo dobrim odnosima s ljudima koji su bliski predsjedniku, poput bivšeg ministra ekonomije, a danas šefa Sberbanka Germana Grefa.


Željko Runje 

Izvor: Press photo

U režimu Vladimira Putina posebnu ulogu igra tajanstveni Igor Sečin, neslužbeni vođa vojno-obavještajnog klana i poprilično demonizirani gazda ruske energetike. Sečina se u liberalnim medijima nazivalo „babarogom“, „Putinovim Darthom Vaderom“, utjelovljenjem državnog terora nad privatnim sektorom... Dojma smo da malo građana Hrvatske zna podatak da je desna ruka tog Sečina jedan Sinjanin, 59-godišnji Željko Runje. Čovjek je diplomirao na Sveučilištu Aljaska, a poslije rada na američkom Arktiku prošao je Jemen,  Alžir, Australiju, Turkmenistan, Angolu...  U potonjoj je je svojedobno radio i Sečin. Danas je Sečin predsjednik Rosnefta, najveće ruske naftne kompanije, a Runje je jedan od njenih potpredsjednika, zadužen za istraživanje nafte u moru. Nedavno je kupio 0.0023 posto dionica Rosnefta vrijednih 1.37 milijuna eura.


Jozo Dragan

Premda je u domaćim krugovima prilično anoniman, neki mediji pišu o ovom Trogiraninu kao o jednom od najbogatijih Hrvata. Bivši direktor u Jugoturbini danas je 50-postotni vlasnik slovenske Riko grupe koja se većinom bavi građevinom i energetikom u Rusiji, gdje je za vođenje poslova zadužen upravo Dragan. Navodno je vrlo cijenjen među ruskim ministrima i šefovima moćnih kompanija. Prije krize, Riko grupa navodno je znala okrenuti i više od 800 milijuna eura godišnje. Upravo je preko 59-godišnjeg Dragana 'posao stoljeća' u Rusiji trebao ostvariti direktor IGH Jure Radić, ali gradnja 10 hidrocentrala neslavno je propala nakon recesije 2008. godine. Kasnije se Dragana u domaćim medijima spominjalo kao potencijalnog kupca Brodotrogira, ali ni od toga nije bilo ništa.


Dubravko Horvat

Izvor: ITAR-TASS

Sudeći po pričama koje sipa iz rukava pušeći cigaru u svom sad već legendarnom talijanskom restoranu na Tretjakovki, ovaj neobično stasiti i crnomanjasti Međimurac nesvakidašnja je kombinacija biznismena i avanturista. Kao mladi bankar dospio je u Moskvu u jeku banditskih 90-ih i u samom središtu grada imao petlje otvoriti jedan od tada rijetkih restorana. Kako su ta vremena preživjeli i on i restoran - o tome će možda jednog dana biti spreman opširnije govoriti za neku knjigu. U Hrvatskoj privlači pažnju kolekcioniranjem Ferrarija i vezama sa jet setom, a njegov restoran posjećuju neke od viđenijih „čunki“ iz političkog života Rusije. Razmjere društvene mreže koju je Horvat razvio teško je pojmiti; nedavno je, primjerice, dobio ulogu u novome filmu Nikite Mihalkova. 


Danilo Lacmanović

Izvor: Press photo

Sa 35 godina najmlađi na ovoj listi, sin poznatog Vjesnikovog dopisnika iz Moskve Bogoljuba Lacmanovića u ruskoj je metropoli magistrirao primijenjenu matematiku i kibernetiku, da bi se od kompjuterskog programera pretvorio u jednog od najpriznatijih top menadžera i financijskih konzultanata na ruskom tržištu. Bio je direktor bankarskog poslovanja u Renaissance Investment Managementu, najvećoj ruskoj privatnoj investicijskog firmi u kojoj je sa 30-ak godina već upravljao resorom od oko 450 milijuna dolara. Zatim je suosnovao financijašku kompaniju Treći Rim.