Pad Boeinga 737 u Kazanju upozorava na sustavne probleme s ruskim zrakoplovstvom

U ponedjeljak, 18. studenog, u Rusiji je objavljen dan žalosti zbog avionske nesreće u Kazanju. Sinoć navečer pao je „Boeing-737-500“ zrakoplovne kompanije „Tatarstan“. Poginulo je 50 ljudi. U Istražnom odboru smatraju da su greška pilota i tehnički kvar bili uzrok zrakoplovne nesreće.

Prema informacijama istrage, zrakoplov je pao gotovo vertikalno između piste i rulne staze. Nakon što su eksplodirali rezervoari, nastao je požar koji je u potpunosti ugašen tek ujutro. Tijekom noći, prema riječima voditeljice Privoložske istražne uprave za prijevoz Aleksandre Poltinine, dolazilo je do ponovnog paljenja.

Istaknula je da je posada, iz zasad nepoznatih razloga, pokušala sletjeti iz drugog puta. Treba razjasniti zašto piloti nisu mogli iz prvog puta prizemljiti putnički zrakoplov. Odgovarajući na pitanja je li zaista posada zrakoplova obavijestila o problemima prilikom slijetanja, Poltinina je samo istaknula da je zrakoplov prije slijetanja uspostavio kontakt sa službama na zemlji, prenosi RIA „Novosti“.

Ranije je obavješteno da su kontrolori, koji su vodili zrakoplov, već ispitani. U eteru televizijskog kanala „Rusija 24“ zrakoplovni kontrolor Kirill Kornišin rekao je da je jedan od pilota obavijestio da se zrakoplov sprema na drugo slijetanje. „Rekao je da imaju konfiguraciju koja ne odgovara uvjetima za slijetanje. Dao sam mu do znanja što treba napraviti. Potvrdio je. Ali nije napravio manevar. Katastrofa se doslovno dogodila za nekoliko sekundi“, rekao je dispečer.

U moskovskoj zrakoplovnoj luci, odakle je zrakoplov krenuo na put, istražitelji su već uzeli uzorke goriva i maziva. U zrakoplovnoj kompaniji „Tatarstan“ uzeti su svi dokumenti o tehničkom stanju zrakoplova i pripremi pilota za let, rekla je Aleksandra Poltinina.

Otkrivena su sva tijela putnika. Među poginulima su i dvije neruske putnice – građanka Velike Britanije Donna Carolina Bull i Margarita Ošurkova iz Ukrajine.

U zrakoplovu nalazile su neke poznate osobe: sin predsjednika Tatarstana Irek Minnihanov i šef Uprave federalne službe sigurnosti Tatarstana Alesandar Antonov.

„Crne kutije“ pronađene su tek ujutro na mjestu pada zrakoplova. Dok se ne dešifriraju, stručnjaci daju prilično oprezna objašnjenja katastrofe.

Izvor u operativnom stožeru za likvidaciju posljedica izvanrednih situacija izjavio je za „Interfaks“ da ne isključuje mogućnost „problema s mehanizacijom krila, a možda ni motori nisu imali dovoljno snage za pokušaj drugog slijetanja“. Ipak prvi zamjenik predsjednika odbora Državne Dume za prijevoz Mihail Brjačak smatra da je tehnički kvar aviona najvjerojatniji uzrok katastrofe.

Aleksanda Starovojtov, zamjenik predsjednika odbora Državne Dume za prijevoz, smatra da „pilot nije imao potrebne kvalifikacije za slijetanje. S njegovom verzijom slaže se voditelj Instituta za prijevozne probleme Oleg Beli. Objasnio je da su suvremene zrakoplovne kompanije odbile ruske avione, jer su imali loše bučne karakteristike te se nisu mogli koristiti za letove u inozemstvo. „Riješili smo se svojeg avioparka, no i dalje piloti uče na starim ruskim zrakoplovima. Zrakoplovne kompanije ne obučavaju svoje stručnjake, oni uzimaju već gotove, a ovi pak nisu učili voziti „Boeing“, nego ruski „Tu“, govori Beli.

Predsjednik odbora za putničke prijevoznike Rostransnadzora, zaslužni pilot Oleg Smirnov, također ne isključuje mogućnosti da su piloti mogli pogriješiti, jer nemaju dovoljno iskustva s upravljanjem zrakoplova „Boeing 737“, no prave uzroke treba tražiti na drugom mjestu. „U 2011. bili smo prvi po zrakoplovnim katastrofama, u 2012. situacija se malo popravila, a u 2013. imamo već dvije katastrofe“, govori stručnjak. „Radi se o tome da imamo jako loš sustav regulacije putničkih zrakoplova. Jedni te isti ljudi izdaju potvrde za letove i istražuju katastrofe. Recimo, u SAD-u postoji posebna struktura koja istražuje katastrofe. Predsjednik imenuje šefa. A nijedna zrakoplovna kompanije ne može se oglušiti na njezine propise“. Smirnov smatra da najčešće krive poginule pilote, a rješenje sustavnih problema se stavlja na stranu. „Kod nas ni u jednoj državnoj strukturi nije propisana odgovornost za sigurnost letova. Stručna zajednica govori o tome, ali nitko ne rješava tu situaciju“, rezimirao je stručnjak.