Sirija na pragu „somalizacije"?

Mirovna konferencija „Ženeva 2", u okviru koje se trebalo rješavati sirijsko pitanje, ponovo je na granici neuspjeha. Predstavnici UN-a, Rusije i SAD-a nisu se uspjeli dogovoriti oko datuma njezinog održavanja, premda se nadaju da bi se mogla održati do kraja godine, izjavio je u utorak posebni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Lahdar Brahimi.

Sudionici preliminarnih pregovora održanih u Ženevi bili su vrlo suzdržani i nisu komentirali i dalje prisutno razilaženje u stavovima. To se odnosi i na pitanje treba li na predstojećoj konferenciji sudjelovati i Iran. Rusija je za to, a SAD protiv. Saudijska Arabija također se protivi iako je umiješana u sirijski sukob isto koliko i Iran - time što pruža podršku jednoj od sukobljenih strana. SAD, po svemu sudeći, sa svoje strane nije spreman unapređivati međunarodni legitimitet i ugled Teherana, čemu bi njegovo sudjelovanje u sirijskoj mirovnoj konferenciji svakako doprinijelo.

Formalna prepreka je činjenica da Iran nije podržao „Ženevski komunike" (službeno priopćenje) iz 2012. o Siriji, koji je osnova za daljnje korake u političkom rješavanju tog pitanja. Ali to i nije najvažnije. Sirijska oporba, točnije dio nje koji je u otvorenom sukobu s al-Asadovim režimom, a ima podršku Rijada i priznat je od strane Zapada, ne želi konferenciju.

SAD kriv zbog odugovlačenja provedbe mirovne konferencije o Siriji Postoji mogućnost da će se mirovna konferencija o Siriji „Ženeva-2“ održati krajem godine, ako bude dovoljno razumijevanja za taj termin, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Gennadij Gatilov nakon trostranih pregovora Rusije, SAD-a i UN-a.

Oni uvjetuju svoje sudjelovanje u „Ženevi 2" tražeći jamstva da će sirijski predsjednik biti isključen iz procesa političkog rješavanja pitanja. Međutim, jedan od glavnih ruskih pregovarača u tom procesu, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Mihail Bogdanov izrazio je „određene sumnje u to da svi iskreno žele rješavanje problema političkim sredstvima". Neosporno je da postoje struje u taboru opozicije, da ne govorimo o ekstremistima i radikalnim terorističkim skupinama, koje se oslanjaju samo na primjenu sile i nastavak rata. Nažalost, tu su i određene strane sile koje potiču takve težnje, i to ne samo moralno i politički nego i materijalno.

U cilju ostvarivanja rusko-američke inicijative i održavanja sirijske mirovne konferencije od Moskve se očekivalo da osigura prisutnost službene delegacije iz Damaska​​, a od SAD-a - povjereništva ujedinjene oporbe. Bašar al-Asad je na to pristao, dok SAD očito nema uspjeha. Izuzetno je teško okupiti stotine većih ili manjih skupina od kojih su mnoge u zavadi ili međusobnom sukobu. Ipak, bez okupljanja svih zaraćenih strana mir u Siriji nije moguć.

Saudijska Arabija protivi se sudjelovanju Irana na mirovnoj konferenciji o Siriji iako je umiješana u sirijski sukob isto koliko i Iran - time što pruža podršku jednoj od sukobljenih strana.

Još jedan zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova zadužen za Siriju Gennadij Gatilov ističe da SAD „ne raspolaže potrebnim mehanizmima koji bi mogli ujediniti oporbu... nije samo važno da oporba bude zastupljena već i da zaista sudjeluje... i to najširi krug oporbenih snaga", naglasio je on i dodao: „To je upravo ono što Amerikancima ne polazi za rukom."

Kako očekuju u Washingtonu, Nacionalna koalicija sirijske oporbe u sljedećim danima treba donijeti odluku o sudjelovanju u „Ženevi 2". Prema riječima neimenovanog visokorangiranog američkog diplomata, „sirijska oporba uvidjela je da ne postoji drugi način osim političkih pregovora za to da se što prije zaustave sukobi. I u redovima sirijske opozicije sada vidimo ozbiljniji pristup u odnosu na period od prije recimo četiri ili pet mjeseci. „Moguće je da će Amerikanci uspjeti preokrenuti trenutno stanje, ali ipak nema pouzdanih jamstava za to.

Pripremajući se na mogući neuspjeh američke strane, Moskva očito pokušava paralelno raditi na rješavanju sirijskog pitanja s opozicijom koja je prije za pregovore nego za nastavak rata.

Ruski diplomati održali su niz pregovora u Ženevi s vođom krila Nacionalnog koordinacijskog komiteta (NVK) iz dijaspore, zatim sa sirijskim Kurdima, s oporbeno nastrojenim stricem Bašara al-Asada - Rifatom al-Asadom, kao i s predstavnicima Koalicije sirijskih sekularno-demokratskih snaga (CSDS).

Više o sukobu u Siriji

Vjerojatno su upravo rezultati tih sastanaka omogućili Mihailu Bogdanovu da objavi kako je Moskva spremna osigurati prostor za susret sirijske vlade i oporbe uz sudjelovanje inozemnih partnera: „Iskoristili smo današnji sastanak da pojasnimo našu inicijativu da se u Moskvi održi neformalan susret predstavnika sirijske oporbe sa predstavnicima vlasti, uz sudjelovanje naših američkih kolega i tima posebnog izaslanika UN-a i Arapske lige za Siriju Lahdara Brahimija."

Od sljedeća dva tjedna mnogo toga ovisi. Za 25. novembar je u Ženevi ponovno zakazan trilateralni pripremni sastanak američkih i ruskih diplomata sa predstavnicima UN-a.

Humanitarna situacija u Siriji trenutno se naglo pogoršava. Kraj godine označen kao krajnji rok za održavanje konferencije „Ženeva 2" predstavlja prekretnicu. Ukoliko se taj rok prekorači, neuspjeh mirovnjaka da poprave stanje mogao bi dovesti do „somalizacije" Sirije, odnosno do nekontroliranog raspada te države.

„Situacija je krajnje loša..." - ističe Brahimi i nastavlja: „U prosjeku 6 tisuća ljudi dnevno napusti tu zemlju. Strašne posljedice sukoba trpi skoro trećina sirijskog stanovništva koja je sada u kategoriji prognanika ili izbjeglica. UN ukazuje na to da je preko 9 milijuna ljudi neposredno pogođeno sukobima, što je gotovo polovina stanovništva Sirije."

Takvo je stanje danas, a na pomolu je „somalizacija". I to mnogo razornija i trajnija nego u samoj Somaliji, upozorava posebni izaslanik UN-a.