Rusija pokušava spriječiti heroizaciju nacizma

Izvor: RIA „Novosti“

Izvor: RIA „Novosti“

Rusija je predstavila u utorak, 12. studenog, projekt rezolucije u Općoj skupštini UN-a o nedopustivosti heroizacije nacizma. Dokument je sastavljalo gotovo 40 država, uključujući Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgiziju, Uzbekistan, Tadžikistan i Siriju. Očekuje se da će dokument biti predložen na glasovanje do kraja godine.

Predstavljajući tekst, zamjenik stalnog predstavnika Ruske Federacije UN-a Grigorij Lukjancev istaknuo je da se ne smije dopustiti ponovno vrednovanje događaja Drugog svjetskog rata. „Na žalost, i danas promatramo pokušaje usmjerene na falsificiranje povijesti, ponovno vrednovanje pobjede pravde 1945.“, istaknuo je diplomat.

„Smatramo da je apsolutno nedopustiva heroizacija onih koji su sudjelovali u nacističkim zločinima, uključujući dokazivanje nevinosti bivših članova organizacije SS-a, među njima i pododjela „Waffen-SS“, koji je sudjelovao u uništavanju civilnog stanovništva“, rekao je Lukjancev.

Suautori projekta govore o „suvremenim i jako opasnim pojavama“, kojima se moramo suprotstaviti kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Plemeniti nacisti i „stepski šljam“
U Njemačkoj na tv kanalu ZDF prikazan film u tri nastavka pod nazivom „Naše majke, naši očevi“. Film govori o najvažnijem ratu prošlog stoljeća, s gledišta samih Nijemaca. To je priča o petero mladih ljudi koje je razdvojio front. Svakoga od njih rat je stavio pred veliku moralnu dilemu i teško iskušenje. Po novoj seriji reklo bi se da je Njemačka već prilično umorna od kajanja za ono što je učinila i sada se pokušava osloboditi osjećaja krivnje prebacujući je na druge, između ostalog i filmom o sovjetskim nasilnicima, poljskim antisemitima i ukrajinskim sadistima.

Pritom je Lukjancev podsjetio na slučajeve „svečanog otvaranja spomenika nacistima, proglašavanja dana oslobođenja od nacizma danima tuge, uhićenja onih koji su istupili protiv toga da se zaborave borci protiv nacizma tijekom Drugog svjetskog rata, potom javnog priznanja fašista kao sudionika nacionalnih-oslobodilačkih pokreta“.  

 „Treba li govoriti da te akcije nisu samo vrijeđanje veterana antifašističkog pokreta, nego idu na ruku onima koji ratuju za „čistoću rase“, za rasnu i etničku diskriminaciju, a da ne govorimo tek kakav primjer pružaju mlađim generacijama“, istaknu je ruski predstavnik.

Prošle godine za takvu rezoluciju glasovalo je 120 od 193 država-članica UN-a. Protiv njezinog prihvaćanja istupile su delegacije SAD-a, Kanade, Maršalovih Otoka, dok je 57 država, uključujući i Ukrajinu, bilo suzdržano. Grigorij Lukjancev pozvao je te države da ponovno razmotre svoju poziciju i podrže tu inicijativu.

Prema riječima predstavnika Ruske Federacije, u ovogodišnji dokument su unesene izmjene u odnosu na prošlogodišnji. Naime, rezolucija sadrži poziv državama-članicama da uzmu u obzir teze dokumenta prilikom pripreme referata o situaciji s ljudskim pravima u pojedinim državama. 

Ruski masmediji ističu da će rezolucija, koju je Rusija predložila, najvjerojatnije biti prihvaćena, budući da se ona već deveti put daje na razmatranje u Opću skupštinu UN-a. To traje od 2005. i svaki put je prihvaćena s otprilike istim brojem glasova za i protiv.

Ipak promatrači ističu da rezolucija nema posebnog praktičnog značenja, budući da ne nosi obvezatan karakter i ne propisuje posljedice.

Dakle, glavna intriga predstojećeg glasanja zapravo je u tome koje države i pod kojim prijedlogom će se suzdržati ili će glasati protiv projekta rezolucije. Recimo, države koje posebno često okrivljuju za heroizaciju nacizma (prije svega pribaltičke zemlje) ostaju uvijek suzdržane. One koje istupaju protiv, kao što je SAD, govore da „rezolucija proturječi principima slobode i izražavanja mišljenja“.

Članak napisan prema materijalima agencije „ITAR-TASS“, „Vesti.Ru