Rusija iznosi sve argumente kako bi odvratila Ukrajinu od Europske unije

Do sudbonosnog summita „Istočnog partnerstva“ u Vilniusu, gdje se službeno treba učvrstiti političko i trgovinsko-ekonomsko zbližavanje Ukrajine Europskoj uniji, ostaje nešto manje od mjesec dana. Moskva i dalje pokušava namamiti Kijev u svoj Carinski savez ili barem uvjeriti Ukrajinu da se ne žuri u EU.

U nedjelju je ruski predsjednik Vladimir Putin primio u Sočiju svojeg ukrajinskog kolegu Viktora Janukoviča. Prema informacijama „Kommersanta“, njihov susret u četiri oka, čiji se detalji čuvaju u strogoj tajni, trajao je više od pet sati. Navečer istog tog dana u Rostovu na Donu susrele su se delegacije ministarstva vanjskih poslova Rusije i Ukrajine te su porazgovarale za večerom, a potom su se ponovno sastale sljedeći dan. Na bilateralnom dnevnom redu ima jako puno složenih tema – od demarkacije granica i do problema Crnomorske flote. Ipak svi su ti problemi izblijedjeli na pozadini krajnje napetosti koja je nastala kao rezultat geopolitičkog izbora Ukrajine. 

Kremlj naveo cijenu kojom želi udaljiti Ukrajinu od EU-a Sergej Glazjev, savjetnik predsjednika Ruske Federacije za integraciju unutar Carinskog saveza i Jedinstvenog ekonomskog prostora Rusije, Bjelorusije i Kazahstana u intervjuu za ukrajinski Kommersant govori što Ukrajinu očekuje, ako da prednost trgovinskom ugovoru s Europskom unijom pred Rusijom i ulaskom u Carinski savez.

Sergej Lavrov se uvijek iznova vraćao tom pitanju, uvjeravajući svojeg kolegu da se ukrajinska ekonomija, ako Ukrajina potpiše sporazum s Europskom unijom, neće oporaviti te da nema potrebe da ukrajinske vlasti žure s toliko odgovornom odlukom. Rusija, prema njegovim riječima, neće uvesti zabranu uvoza ukrajinskih proizvoda, ali Kijev više neće moći računati na povlašteni režim unutar Sporazuma o zoni slobodne trgovine ZND-a. „Ako ukrajinsko tržište preplavi konkurentska roba iz EU-a, Rusija će morati štiti svoje tržište“, upozorio je ministar vanjskih poslova Rusije.

Moskva, s jedne strane, žestoko kritizira Bruxelles zbog njegovog pritiska na Kijev, a s druge sama sugerira Ukrajini da ne može sjediti na dvije stolice. Jučer je Sergej Lavrov kritizirao EU, zato što nameće Ukrajini princip „s nama ili protiv nas“. Istovremeno je upozorio Kijev da se nakon Vilniusa Kijev „više neće moći priključiti Carinskom savezu“.

Moskovsku logiku „Kommersantu“ je objasnio izvor u ruskoj delegaciji: „Ruskoj Federaciji se ne sviđa što EU prisiljava Kijev da odredi svoj smjer vanjske politike u tako kratkom roku. Pritom Rusija nema ništa protiv liberalizacije trgovinskog režima između Ukrajine i EU-a, budući da sama u budućnosti želi s njom napraviti zajedničko tržište. No u Moskvi smatraju da se Rusija i Ukrajina moraju istovremeno zbližavati Europskoj uniji. Ali ne danas, nego kroz par godina, kad će ojačane ekonomije i jedne i druge države moći konkurirati članicama EU-a“.

Prema riječima još jednog ruskog diplomatskog izvora „Kommersanta“, Moskva je čak našla način kako spojiti taj scenarij s kijevskim proeuropskim težnjama. „Postoje i drugi oblici međusobnog djelovanja s Europskom unijom, recimo, kao što je to slučaj sa Švicarskom i Norveškom“, objasnio je, dodavši da se radi o Europskoj slobodnoj trgovinskoj zoni „EFTA“ (u nju ulaze i Island i Lihtenštajn).

Europska unija se još neko vrijeme neće širiti Što će Hrvatskoj dati članstvo u zajednici europskih država? Hoće li joj to pomoći da riješi svoje probleme ili će u Europskoj uniji dobiti nove? O tim i drugim pitanjima - u razgovoru sa znanstvenim suradnikom na Institutu za istraživanja razvijenih tržišta (IEMS) Moskovske upravne škole „Skolkovo“ Christopherom Hartwellom.

Ukrajina računa na to da će moći održavati ravnotežu između Europske unije i Carinskog saveza. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Leonid Kožara jučer je izjavio da ne vidi proturječnosti između ta dva saveza. „Varaju se oni koji govore da se Ukrajina približava Europskoj uniji kako bi se udaljila od Rusije. Rusija je uvijek bila i bit će strateški partner Ukrajine“, rekao je. „Eurointegracija nije cilj sam po sebi, nego instrument. Želimo osuvremeniti našu državu, prijeći na europske standarde, povisiti razinu naših građana. Drugim riječima, želimo izgraditi Europu unutar Ukrajine i iskreno mislimo da će Rusija od toga imati koristi“.

Te riječi trebale su umiriti Sergeja Lavrova, no čini se da su ga one povrijedile. „I mi se smatramo Europljanima“, odvratio je. „I mislimo da je nepravilno slijepo ponavljati sve ono što postoji u Europskoj uniji. Nama je važno sačuvati svoje jedinstvene civilizacijske crte“. Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije izazovno je pogledao ukrajinskog kolegu, koji je i dalje ostao nepokolebljiv te je nastavio govoriti o ishodu summita u Vilniusu kao već riješenom pitanju.

I u tom trenutku Sergej Lavrov izvukao je argument ostavljen za najgori slučaj: ako se Ukrajina priključi Europskoj uniji, Ukrajinci će morati promijeniti tehnologiju proizvodnje slanine, budući da sadašnja ne odgovara zahtjevima EU-a. No ni taj argument nije djelovao na Ukrajince. Čini se da Kijev više ništa ne može razuvjeriti. 

Ruski tekst na sajtu Kommersanta