NATO se opasno približio Rusiji: na jugu Rumunjske započela izgradnja proturaketne obrane

Izvor: AP

Izvor: AP

NATO se sve bliže primiče granicama Rusije. U bazi u gradu Deveseluu, na jugu Rumunjske, u ponedjeljak su započeti radovi na stvaranju proturaketnog kompleksa, sastavnog dijela europske proturaketne obrane SAD-a i NATO-a. Službenoj svečanosti razvijanja sustava proturaketne obrane u Rumunjskoj nazočio je zamjenik ministra obrane SAD-a James Miller te niz visokih dužnosnika predstavnika NATO-vih članica.

Nesumnjivo da je proturaketna obrana u Europi kamen spoticanja u odnosima s Rusijom. Ipak ministar nacionalne obrane Rumunjske Mirča Duša rekao je, komentirajući događaj, da „započinje izgradnja baze u Deveseluu, bez obzira na neslaganje Rusije po tom pitanju“.  

Prema preliminarnim podacima, vrijednost kompleksa, namijenjenog za presretanje balističkih raketa srednjeg i manjeg dometa, iznosi 134 milijuna dolara. To je poprilično velika suma, ako se uzmu u obzir financijske komplikacije u Bijeloj kući, proturječnosti u NATO-vim redovima koje se tiču gubitka povjerenja prema SAD-u, čije su tajne službe aktivno prisluškivale svoje saveznike. Pretpostavlja se da će već u 2015. biti u potpunosti razvijena proturakena obrana te stavljena u pogon.

Prema informacijama NATO-a, izgradnja proturaketnog sustava u Rumunjskoj je dio Europskog pristupa po etapama proturaketne obrane SAD-a. U sklopu tog projekta planira se u prvoj etapi razmjestiti četiri američka razarača „Aegis“ s proturaketama SM-3 te radar u Turskoj, u drugoj – proturaketne baterije u Rumunjskoj, u trećoj u Poljskoj, te u četvrtoj – iznova opremiti sve komplekse suvremenijim proturaketama do 2020.

Prema mišljenju stručnjaka, SAD i NATO prešli su s riječi na djela i to može značajno učiniti odnose između Moskve i Washingtona krajnje napetim. Dana problematika odavno je već ključna pri razmatranju bilateralnih pitanja. A Washington je sad po prvi put krenuo prema ostvarenju svojih ideja. Pritom uvjeravanja SAD-a i NATO-a da proturaketna obrana nije usmjerena na Rusku Federacije ne pružaju ozbiljne argumente.

Ovih dana tu je temu otvorio i ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavorv. Prema ministrovim riječima, „Rusi su spremni na konstruktivan dijalog i sa SAD-om, i s NATO-om, otvoreni za traženje kompromisa“.

Podsjetimo da je početak izgradnje te baze postao moguć, zahvaljujući činjenici da je još u prosincu 2011. sklopljen sporazum između SAD-a i Rumunjske o obrani od balističkih raketa. U skladu s tim dokumentom u bivšoj zrakoplovnoj bazi u Deveseluu bit će podignut američki višenamjenski protuzračni raketni kompleks „Aegis“, opremljen raketama-presretačima „Standar Missile 3“ (SM3). Te rakete mogu presresti međukontinentalne balističke rakete i rakete srednjeg dometa. 

Igramo se povjerenja
Rusija smatra da je s NATO-om bolje „razgovarati“, nego odustajati od diskusije. Napetosti u svijetu sve više rastu, a NATO daje veliki doprinos toj opasnoj tendenciji i pokazuje sve manju želju da računa na stavove Moskve i njezine moguće akcije.

Prema informacijama NATO-a, izgradnja proturaketnog sustava u Rumunjskoj je dio Europskog pristupa po etapama proturaketne obrane SAD-a. U sklopu tog projekta planira se u prvoj etapi razmjestiti četiri američka razarača „Aegis“ s proturaketama SM-3 te radar u Turskoj, u drugoj – proturaketne baterije u Rumunjskoj, u trećoj u Poljskoj, te u četvrtoj – iznova opremiti sve komplekse suvremenijim proturaketama do 2020.

2012. na summitu NATO-a u Chicagu objavljeno je da je pokrenuta prva faza sustava Europske proturakne obrane. Ipak proljetos ove godine američke vlasti su objavile da odustaju od četvrte etape razvijanja tog sustava u Europi. Istovremeno Washington je potvrdio da planovi za razmještanje sustava proturaketne obrane na području Poljske i Rumunjske ostaju na snazi. Ruska strana ocijenila je planove o stvaranju američke proturaketne obrane u Europi kao prijetnju svojim strateškim nuklearnim snagama te se izjasnila protiv razvijanja sustava.

Nešto ranije, na summitu u Lisabonu 2010., Rusija i NATO su se dogovorili da će surađivati na projektu Europske proturaketne obrane. Ipak pregovori su dospjeli u bezizlazan položaj, budući da SAD nije želio pružiti pravno jamstvo da neće usmjeriti sustav protiv ruskih nuklearnih snaga. Tema proturaketne obrane tako je postala jedna od ključnih razloga rasta napetosti u bilateralnim odnosima.

Prema mišljenju stručnjaka, SAD i NATO prešli su s riječi na djela i to može značajno učiniti odnose između Moskve i Washingota krajnje napetim.

U skladu s NATO-vim informacijama, sustav nacionalne proturaketne obrane SAD-a je kompleks visokofrekventnih radara za prethodnu obavijest i raketa-presretača. Potonje su namijenjene za uništavanje ratnih blokova balističkih raketa malog, srednjeg i međukontinentalnog dometa. Obrambeni sustav namijenjen je prije svega za obranu Amerike, njezinih saveznika i vojnih baza od napada ograničenog kapaciteta. Konkretno ima se u vidu raketni napad takozvanih država-odmetnika: Sirije, Irana, Sjeverne Koreje. 

Ipak, prema mišljenju međunarodnih stručnjaka, sama činjenica razmještanja elemenata proturaketne obrane SAD-a na području Istočne Europe izaziva nedoumicu, budući da veza između proturaketne obrane u Rumunjskoj i opasnosti od Irana i Koreje nije tako jasna.

Istovremeno osnivanje proturaketne obrane, ističu analitičari, više odgovara SAD-u na području Rumunjske nego Kirgizije, budući da je Rumunjska članica NATO-a, a saveznički odnosi pretpostavljaju dodatne mogućnosti i privilegije u pravnoj zaštiti vojnika.