Kako je završio zagrebački prosvjed Greenpeacea

Izvor: Marko Stričević

Izvor: Marko Stričević

Zagrebačka podružnica Greenpeacea organizirala je u petak prosvjedni apel za oslobađanje 30 ekoloških aktivista koji već 30 dana žive iza rešetaka u Murmansku, čekajući da im se sudi zbog - tako to karakterizira rusko pravosuđe – „piratstva“.

Simultano organiziran u mnogim velikim gradovima Europe i svijeta, prosvjed u znaku broja 30 u Zagrebu nije prikupio očekivanih barem 30-ak pristaša zatvorenih boraca za očuvanje arktičkog okoliša, nego svega desetak. Među njima se našla i Mirela Priselac, pjevačica društveno angažiranog hip-hop/crossover sastava Elemental.

Iako je policajaca oko zgrade ruskog veleposlanstva u Bosanskoj ulici bilo više nego samih prosvjednika, predstavnika Greenpeacea Zorana Tomića to nije pokolebalo da pročita svoje obraćanje ambasadoru Robertu Markarjanu, u kojem ga poziva da se pridruži zahtjevima Greenpeacea. A zahtjevi su sljedeći:

„Odbacivanje optužbi i hitno puštanje na slobodu 28 aktivista te fotografa i snimatelja koje ruske vlasti drže u pritvoru na području Murmanska; jamstvo da će aktivisti, snimatelj i fotograf imati pravo na punu pravnu zastupljenost po vlastitom izboru (...); istragu o destruktivnim i netransparentnim aktivnostima naftnih kompanija na Arktiku, kao i zabranu eksploatacije na tom području”.

Vila ruskog veleposlanstva na ove je riječi odgovorila šutnjom; tek nakon što je Tomić pokušao uručiti pisani sadržaj prosvjeda, glas preko interfona poručio mu je da „nema nikoga” i da može ostaviti papir u poštanskom sandučiću.

„Organizirali su prosvjed u 17.00 sati, a naše veleposlanstvo petkom radi do 14. Nisam siguran da u zgradi uopće ima diplomata. U svakom slučaju, prosvjed je miran, pa za službene komentare nemamo potrebe, kao što ih nismo imali ni tijekom nedavnih prosvjeda na istom mjestu zbog rata u Siriji”, rekao nam je izvor iz ruskog veleposlanstva.

Ruski biznis se bori za ekologiju
Top pet ekoloških inicijativa koje pomažu ruskim kompanijama da štede i zarađuju. 

Tomić je pak naglasio da prosvjed nije imao antiruske konotacije, nego da se htjelo solidarizirati s uhapšenim aktivistima zbog plemenitosti njihove ideje. Slično razmišljaju i ruskome Greenpeaceu (čiji su članovi neki od uhićenih), gdje se naglašava da se u akciji uhićenih „pirata” nije radilo o stranoplaćeničkom pokušaju sabotaže, kako to neki interpretiraju: Greenpeace upozorava da u ruskoj zoni eksploatacije arktičkog podmorja uz Gazprom sudjeluju i američki Exon, talijanski Eni te norveški Statoil, a navodno bi im se uskoro mogli pridružiti i Shell te jedna kineska kompanija.

Podsjetimo, ruske vlasti su u rujnu uhitile 30-ak članova međunarodne posade broda Arctic Sunrise koji je doplovio do Gazpromove platforme Prirazlomnaja u Pečorskome moru, i pokušao ju „zauzeti” kako bi u svijet bila odaslana poruka o masi opasnosti koje za okoliš donosi bušenje arktičkog podmorja daleko od očiju javnosti. Ruske vlasti nisu imale razumijevanja za njihov aktivizam: uhićeni su i optuženi za piratstvo, te su sada prinuđeni čekati u pritvoru 60 dana, tražiti rusofone odvjetnike i trpjeti, kako tvrde neki od njih, neprihvatljive zatvorske uvjete.

Mnogi strepe za budućnost zatvorenih greenpeaceovaca, jer njihov arktički provokativni performans, kao i oštra reakcija vlasti te mogućnost drakonske kazne (po zakonu, do 15 godina) mnoge podsjećaju na slučaj grupe Pussy Riot.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće