Ruski utjecaj u Vijeću Europe sve jači

„Uspjeli smo postići provođenje monitoringa u vezi sa statusom 'nedržavljana ' u baltičkim zemljama na siječanjskom zasjedanju. Sada je jasno da smo sposobni izmijeniti tijek događaja i uvjeriti više od polovice članova Skupštine da glasuju za ono što mi zagovaramo", izjavio je za portal vz.ru zastupnik Državne dume Robert Šlegelj. Tako je prokomentirao rezultate jesenje plenarne sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSSE). („Nedržavljani" su u ovom kontekstu stanovnici baltičkih zemalja, prije svega Latvije, koji su bivši državljani SSSR-a, a koji od 1991. nemaju državljanstvo nijedne države zbog niza diskriminatorskih zakona na snazi ​​u tim zemljama.)

Prošlog tjedna u Strasbourgu je održano jesenje zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Na plenarnoj sjednici zastupnicima se u ime Rusije prvi put obratio predsjednik Državne dume RF Sergej Nariškin, koji je kritizirao praksu „monitoringa nekih zemalja", između ostalih, i Rusije. Po njegovom mišljenju, postojeći način rada u Skupštini diskriminatoran je prema određenom broju zemalja.

Neki promatrači tvrde da je Rusija ovaj put postigla uspjeh u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, jer je prvi put na plenarnom zasjedanju govorio predsjednik ruskog parlamenta, a Skupština monitoring Rusije nije prenijela na razinu Vijeća ministara, za što su se zalagali i neki zastupnici iz baltičkih zemalja. Osim toga, Skupština je poslušala prijedlog ruske delegacije i na njezinu inicijativu usvojila rezoluciju koja se bavi pitanjem statusa „nedržavljana" u baltičkim zemljama.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe ipak je nastavila s monitoringom Rusije zbog „neispunjavanja" dijela obveza. Većina zastupnika nije podržala prijedlog ruske delegacije da se monitoring ne vrši nad određenim zemljama, nego nad svim zemljama ako se radi o određenim temama. Ruskom prijedlogu nedostajalo je samo nekoliko glasova da bude usvojen.

Kako je objasnio zastupnik Državne dume Robert Šlegelj („Jedinstvena Rusija"), Moskva se zalaže za provođenje nadzora nad određenim sferama, što znači da sve zemlje trebaju biti podvrgnute monitoringu u području kršenja ljudskih prava, u području slobode govora ili funkcioniranja kazneno-popravnog sustava. Kako Šlegelj smatra, monitoring se danas koristi kao sredstvo za vršenje pritiska na „određene bivše republike SSSR-a". „Smatramo da tu ne smije biti diskriminacije i podjele", istaknuo je Šlegelj. Obećao je da će za godinu ili dvije u rad Skupštine Vijeća Europe biti uvedena nova, „tematska" procedura monitoringa.

Šlegelj, ipak, smatra da u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe odnos prema ruskoj delegaciji postupno postaje sve bolji i da ona postaje svojevrsni centar oko kojeg se okupljaju konzervativni zastupnici iz različitih zemalja . „Glasovanje je pokazalo da možemo izmijeniti tijek događaja i uvjeriti više od polovice zastupnika da glasuju za ono što mi zagovaramo", kaže Šlegelj i dodaje: „Rusija je već imala dva referata, a to se rijetko događa. Već ta činjenica ukazuje na to da je odnos prema našoj delegaciji sve bolji. Tu je i još jedan značajan pokazatelj, a to je da smo uspjeli postići provođenje monitoringa u vezi sa statusom 'nedržavljana' u baltičkim zemljama na siječanjskom zasjedanju."

Ipak, u Strasbourgu Rusija nije prošla bez kritike. Europski zastupnici zatražili su od Rusije da povuče više zakona u vezi s nevladinim organizacijama, zaštitom osjećaje vjernika, s pitanjima propagande homoseksualnosti, pitanjima koja se tiču zakonodavstva u području informacijskih tehnologija, kao i s pitanjem tzv . 'bolotnog slučaja' (javnog okupljanja opozicije 2012. na Bolotnom trgu u Moskvi). Već poznatim zamjerkama dodali su i optužbu da Moskva koristi Carinsku uniju kako bi vršila pritisak na druge zemlje.

Više o sukobu u Siriji

Članovi ruske delegacije, međutim, smatraju da je veći dio zamjerki na račun Rusije dio političke igre, pokušaj bojkota Olimpijskih igara u Sočiju ili kažnjavanje Moskve zbog njezinog stava prema Siriji.

Usvajanje rezolucije o Siriji još je jedan veliki međunarodni uspjeh Rusije. Ovaj dokument usvojen je jednoglasno, što se događa vrlo rijetko. U njemu je istaknuta uloga Rusije i navedeni su stavovi koje je ruska strana dugo zastupala. „Pokazalo se da se u Siriji na strani pobunjenika ipak bore [radikalni] islamisti. Postalo je jasno koga treba kazniti zbog uporabe kemijskog oružja. Sasvim neočekivano Skupština Vijeća Europe je to prihvatila", rekao je Šlegelj.

Ruski poslanik je skrenuo pozornost i na to da je danas važno postaviti pitanje o odgovornosti onih zemalja i konkretnih pojedinaca koji su podržali teroriste: „Oni su te odluke mogli donijeti pod utjecajem određenih argumenata, između ostalog i financijske prirode. Te stvari treba istražiti. Ako se pokaže da je ova pretpostavka točna, znači da je u pitanju očita korupcija na samom vrhu vlasti europskih država. Do toga je moglo doći u nekim zemljama, ako se uzme u obzir bliska povezanost Katara i Saudijske Arabije s nekim članicama Vijeća Europe."