NATO i Rusija – dva partnera u obrani zračnog prostora od terorista

NATO-ovi  i ruski lovci prate zrakoplov tijekom vojnih vježbi "Vigilant Skies 2011". Izvor: Nato-Russia Council

NATO-ovi i ruski lovci prate zrakoplov tijekom vojnih vježbi "Vigilant Skies 2011". Izvor: Nato-Russia Council

26. rujna završene su vojne vježbe „Budno nebo 2013.“ nad zapadnim granicama Rusije koje su NATO i Rusija zajedno provele. Prije mjesec dana Rusija je već testirala suradnju s državama Sjeveroatlantskog saveza, ali na svojim istočnim granicama. Dopisnik Ruskog vjesnika pokušao je doznati koliko je učinkovita ta suradnja nekadašnjih protivnika iz Hladnog rata.

Dodirne točke

„Budni orao“ na istoku

U nebu, između ruske Čuhotke i američke Aljaske, vojno-zračne snage Rusije, SAD-a i Kanade uspješno su proveli 27. i 29. kolovoza iste vježbe kao i u „Budnom nebu“. Iako SAD-a i Kanada su članice NATO-a, ove vježbe imaju trostrani karakter i nisu izravno unutar spomenute inicijative.

Nesuglasice Moskve i Bruxellesa o sirijskom pitanju pune kolumne u svim glavnim medijima. Moguće smještanje američkih sustava protuzračne obrane na europskom kontinentu bilo je sol na ranu koja je ostala još od vremena hladnog rata. Zbog svega toga konkretni napori u zbližavanju NATO-a i Rusije, koji se poduzimaju od 2002., ostaju u sjeni. Zajedničke vježbe za spašavanje ekipa iz podmornica ili za borbu protiv trgovine drogom u Središnjoj Aziji ostaju neprimijećene. Novinarski izvještaji rijetko spominju da u borbi s gusarima u blizini Somalijskog poluotoka vrlo važnu ulogu igraju NATO-ovi i ruski mornari. Također, ne piše se dovoljno ni o pedantnom bilateralnom radu na suzbijanju širenja oružja masovnog uništenja. Treba na ovom mjestu spomenuti i tu neprocjenjivu pomoć, koju su ruske službe pružile snagama međunarodne koalicije, kad su 2001. stupile u borbu s Talibanima u Afganistanu. Postoje i drugi primjeri plodotvorne suradnje u „odgovoru na stvarne prijetnje sigurnosti naših država koje smo naslijedili od hladnog rata“, kako se izrazio zamjenik direktora Odsjeka za europsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova Rusije Jurij Gorlač.

Ludwig Decamps, predsjednik radne grupe Vijeća, smatra da je jedan od najkonkretnijih projekata Vijeća Rusija-NATO svakako Inicijativa o suradnji za korištenje zračnog prostora (The Cooperative Airspace Initiative (CAI)). Cilj inicijative je maksimalno uskladiti djelovanja NATO-a i Rusije u slučaju terorističkih otmica zrakoplova.

Kao promatrači i potencijalni sudionici vježbi nastupilo je 8 država: Armenija, Srbija, Ukrajina, Finska, Švicarska i Švedska kao članice Euroatlantskog partnerskog vijeća te Bugarska i SAD kao članice NATO-a.

Deseci različitih službi i tisuće suradnika, od sustava protuzračne obrane do Ministarstva vanjskih poslova, od kontrolora leta do pilota lovaca-presretača, uključeni su u tim situacijama. Zračne granice dodatno usložnjavaju vojne vježbe. Životi taoca i objekti na zemlji protiv kojih se mogu koristiti oteti zrakoplovi mogu se naći u dodatnoj opasnosti, ako nisu usklađene antiterorističke mjere.

„Budno nebo“ na zapadu  

Spriječiti mogućnost ponavljanja tragičnih događaja od 11. rujna 2001. u SAD-u je polazna točka takve inicijative. Nijedna država pojedinačno nije u stanju osigurati sigurnost na nebu – to je zajednička stvar, naglašavaju u Bruxellesu i Moskvi. I u četvrtak je završena aktivna faza trećih vježbi unutar ove inicijative. Ove godine odlučeno je vježbe provoditi istovremeno u trima regijama: na Arktiku, u blizini baltičke obale, nad Crnim morem. Partneri Rusima bile su članice NATO-a Norveška, Poljska, Turska.  

Ruski obavještajci, američke nagrade
Za vijest o američkim priznanjima za ruske vojnike - uz to još i obavještajce, nikako se ne može reći da je uobičajena. S druge strane, današnje geopolitičko stanje u svijetu i potencijalne prijetnje zahtijevaju jačanje međunarodnih mirovnih snaga pod okriljem UN-a. Za prvih 40 godina postojanja te organizacije provedeno je samo 13 mirovnih operacija, ali je zato u narednih 20 godina obavljeno čak 47 misija.

U skladu sa scenarijem takvih vježbi provodila se simulacija terorističke otmice zrakoplova, a potom presretanje lovaca, prinudno slijetanje te neutralizacija terorističke prijetnje. Ponašanje „otetih“ zrakoplova bilo je različito: recimo, ruski presretači Su-27 prisilili su jedan avion koji je letio iz Poljske da se vrati u zračni prostor nad Kalinjingradom, nakon čega je ekipa putničkog zrakoplova uspjela svladati teroriste te je zrakoplov „predan“ poljskim lovcima. S Turskom je isti takav scenarij odigran, samo u suprotnom smjeru: lovci F-16 pratili su oteti zrakoplov po čitavom teritoriju, a potom je „vraćen“ ruskim kolegama. Vojne vježbe s Norveškom kompjuterski su prikazane, što nije ništa manje korisno za razvoj međusobne komunikacije i razumijevanja. Vježbe su usklađene paralelno iz Varšave i Moskve.     

Ruski direktor vježbi, jedan od voditelja Nacionalnog antiterorističkog odbora Evgenij Potapov istaknuo je da inicijativa već sad povećava „sigurnost tisuće putnika u međunarodnim letovima kao i milijune građana na Zemlji“. 

Ali vježbe su samo vrh ledenog brijega u temelju kojeg je svakodnevna razmjena informacija o zračnom kretanju. Predstavnik NATO-a Ludwig Decamps rekao je „da se može govoriti o sustavu koji je pokazao svoju važnost“. To zapravo znači da su NATO i Rusija spremni za zajednički odgovor terorističkim prijetnjama u zraku.