Valdaj 2013: o Siriji i nacionalnom identitetu

Vladimir Putin: U našem društvu sve su prisutnija pitanja o tome tko smo mi i kakvi bi trebali biti. Izvor: RIA „Novosti“

Vladimir Putin: U našem društvu sve su prisutnija pitanja o tome tko smo mi i kakvi bi trebali biti. Izvor: RIA „Novosti“

Deseti forum Međunarodnog debatnog kluba Valdaj 19. rujna završio je s radom. Forum je bio posvećen temi "Raznolikost Rusije u očima suvremenog svijeta". Ruski predsjednik Vladimir Putin je posljednjeg dana foruma iznio svoju ocjenu situacije u Siriji i regionalnih izbora u Rusiji, dok je veći dio njegovog izlaganja bio posvećen temi ruskog nacionalnog identiteta.

Debatni klub Valdaj

Međunarodni debatni klub Valdaj osnovan je 2004. Njegovi osnivači su agencija RIA Novosti i Savjet za vanjsku i obrambenu politiku zajedno sa časopisom Rusija u globalnoj politici i listom The Moscow News. Ciljevi Valdaja su produbljivanje i razvoj dijaloga između ruskih i svjetskih znanstvenika, političara i novinara, kao i neovisna, objektivna i znanstvena analiza političkih, ekonomskih i socijalnih procesa u Rusiji i svijetu. U deset godina, koliko postoji klub, u njegovom radu sudjelovalo je više od 600 predstavnika znanstvenih krugova iz 47 zemalja svijeta.

Na sjednicama kluba Valdaj sudjelovalo je oko 200 stručnjaka i novinara iz Rusije, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Kine. Glavni događaj foruma bilo je izlaganje predsjednika Putina. Ovo je prvi put u posljednjih deset godina da je susret ruskog lidera sa članovima Valdajskog kluba bio potpuno otvoren za javnost. Veći dio njegovog izlaganja bio je posvećen temi ruskog nacionalnog identiteta. "U našem društvu sve su prisutnija pitanja o tome tko smo mi i kakvi bi trebali biti. Udaljili smo se od sovjetske ideologije, ali je očito da napredovanje nije moguće bez duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, jer u protivnom nećemo moći odgovoriti na vanjske i unutarnje izazove, niti ćemo biti uspješni u uvjetima globalne konkurencije", rekao je Putin.

Putin se kritički osvrnuo na istovremeno priznavanje vrijednosti obitelji i istospolnog partnerstva. "Kriza ljudskog socijuma izražava se prije svega u gubitku sposobnosti reprodukcije", rekao je on.

Vladimir Putin nije mogao izbjeći odgovor na pitanje namjerava li se kandidirati za predsjednika i na sljedećim izborima. "Ne isključujem tu mogućnost", odgovorio je predsjednik francuskom ministru Francoisu Fillonu. Kasnije je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio da se radilo o retoričkom odgovoru, ali politolozi smatraju da je mogućnost sudjelovanja Vladimira Putina na predsjedničkim izborima 2018. sasvim realna. "Mislim da se takva varijanta zaista razmatra. Ja to nisam shvatio kao šalu", rekao je politolog Evgenij Minčenko. Njegovo mišljenje dijeli i Mihail Remizov, predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju.

Predstavnici oporbe postavili su Putinu pitanje o sudbini sudionika prošlogodišnjih svibanjskih demonstracija u Moskvi protiv kojih je podignuta optužnica. Predsjednik Putin odgovorio je da ne isključuje mogućnost amnestije za optužene. Amnestija je moguća, istaknuo je on, ali tek kada istražni i sudski postupak bude okončan.

Povodom izbora održanih 8. rujna Putin je rekao da je ponegdje možda i moglo biti izvjesnih nepravilnosti ali je u Moskvi glasovanje proteklo u najboljem redu.

Okupljeni stručnjaci su, naravno, postavljali predsjedniku i pitanja vezana uz slučaj Sirije. Govoreći o očekivanju da se Damask odrekne kemijskog oružja Putin je istaknuo da "zasada sve upućuje na to da je Sirija prihvatila prijedlog i spremna je postupiti u skladu s planom koji je gotovo već pripremljen".

"Sirija već smatra da se pridružila konvenciji o neprimenjivanju kemijskog oružja", naglasio je Putin. "Ne znam hoće li taj projekt biti realiziran do kraja, ali ono što sada vidimo ulijeva povjerenje".

Predsjednik se detaljnije osvrnuo na neslaganja Rusije i Zapada oko sirijskog pitanja te istaknuo: "Stalno se govori o odgovornosti Asadove vlade, ako se utvrdi da je ona primijenila kemijsko oružje. A što ako ga je primijenila oporba? Nitko se ne pita kako ćemo u tom slučaju postupiti prema opoziciji, no to je ozbiljno pitanje. Sve upućuje na to da se radi o provokaciji."

O mnogim nelagodnim pitanjima razgovaralo se iza kulisa. Evo što je, primjerice, izjavio Aleksej Kudrin, nekadašnji ministar financija RF, a sada predsjednik Udruge građanskih inicijativa: "Ako nastupi (ekonomska) kriza, ona će izazvati i političke posljedice". On, međutim, nije želio prognozirati kada bi ta kriza mogla nastupiti. Bivši ministar je naglasio da se kriza može izbjeći stvaranjem normalne investicijske klime u Rusiji. "Trebamo se boriti za investicije, i to prvenstveno za ruske investicije", istaknuo je on.

Ministar obrane RF Sergej Šojgu je na Valdaju priznao da ne zna što je uzrok nedavnog neuspješnog lansiranja rakete Bulava. Također je objavio da za dvije godine odlazi u mirovinu i da se planira baviti razvojem hidroelektrana u Sibiru.

U zaključku nakon foruma stručnjaci su istaknuli da je Rusija u svijetu dobila na značaju. To se osobito vidi na primjeru sirijskog konflikta. Ovo je izjavio Albir Krganov, muftija Moskve i Središnje regije, predstavnik Centralne duhovne uprave muslimana Rusije. Osim toga, kako smatra Fjodor Lukjanov, predsjednik predsjedništva Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, "ponovno dolazi vrijeme velike diplomacije, kada se govori o najvažnijim pitanjima međunarodnih odnosa, između ostalog i o ratu i miru, a ne o tarifama. Ništa se ne može rješavati samo silom i nadmoćnošću. Iskustvo SAD-a (još uvijek najmoćnije zemlje na svijetu) pokazuje da ta sila igra važnu ulogu, ali se silom ipak ne mogu riješiti međunarodne krize, pogotovo ako se rješavaju u korist neke konkretne zemlje", smatra Lukjanov.