Rusija je protiv anarhije u međunarodnim odnosima

Izvor: Reuters

Izvor: Reuters

Danas se, 17. rujna, otvara 68. zasjedanje Opće skupštine UN-a. Opća skupština razmotrit će više od 160 pitanja: od smirivanja regionalnih sukoba i problema u području nuklearnog razoružanja do vraćanja izgubljenih kulturnih vrijednosti.

Kao svoju glavnu zadaću John Ashe, predsjednik Opće skupštine UN-a, vidi razradu globalnog razvojnog programa u razdoblju nakon 2015., koji bi odražavao međusobnu vezu čovjeka i okoliša. Prema njegovim riječima, to je najhrabriji korak koji je dosad UN poduzeo.

Nije tajna da će dvorana Opće skupštine u New Yorku postati arena vatrenih rasprava. Očekuje se da će u njoj sudjelovati predsjednici 70 država, a također i 42 vicepredsjednika i premijer-ministra. Ashe se nada da će okupiti većinu članica UN-a.

Najvažnije pitanje na zasjedanju bit će povećanje potencijala UN-a ne samo za kolektivno smirivanje suvremenih prijetnji, nego i za njihovo sprečavanje. Aktualnost te zadaće raste s brojem „gorućih točaka“ na planeti. U središtu pozornosti najvjerojatnije će biti situacija na Bliskom istoku, prije svega u Siriji, gdje se više od dvije i pol godine vode vatreni sukobi između vlade i pobunjenika.

Najvažnije pitanje na zasjedanju bit će povećanje potencijala UN-a ne samo za kolektivno smirivanje suvremenih prijetnji, nego i za njihovo sprečavanje. Aktualnost te zadaće raste s brojem „gorućih točaka“ na planeti. U središtu pozornosti najvjerojatnije će biti situacija na Bliskom istoku, prije svega u Siriji, gdje se više od dvije i pol godine vode vatreni sukobi između vlade i pobunjenika. Prema dostupnim UN-u informacijama, tijekom tog sukoba poginulo je više od 110 tisuća ljudi, a 2 milijuna Sirijaca moralo je napustiti svoje kuće.

Uzimajući u obzir oštrinu proturječnosti između Rusije i SAD-a glede rješavanja sirijske krize vrlo je vjerojatno da će se ono razmatrati na posebnom susretu ministara. Prema podacima izvora Ruskog vjesnika u predsjedništvu Rusije pri UN-u, taj susret će biti uvertira za mirovnu konferenciju o Siriji „Ženevu-2“. Moskva smatra da nema opravdanja za vojnu intervenciju u Siriji.

Ako Rusija bude imala objektivne podatke o tome tko je izvršio kemijski napad, ona će zauzeti principijelnu poziciju, rekao je Putin. Ta se pozicija temelji na formulaciji da je „zločin primjena sredstva za masovno uništenje ljudi“, podcrtao je predsjednik Rusije.

Pritom svi dokazi moraju se iznijeti Vijeću sigurnosti UN-a. „Oni se ne smiju temeljiti na nekakvim glasinama ili na informaciji koju su dale tajne službe kao rezultat prisluškivanja razgovora ili pregovora itd.“, objasio je Putin. Pa čak u SAD-u postoje stručnjaci koji ne isključuju mogućnost da je sirijska opozicija izvršila kemijski napad kako bi „svojim zaštitnicima dala povod za oružanu intervenciju“.

U Kremlju i ruskom ministarstvu vanjskih poslova često su ponavljali da Rusija ne brani sirijskog predsjednika Bašara Asada, nego „zakone i principe međunarodnog prava, suvremeni svjetski poredak“, koji obvezuje da se sva pitanja vezana s primjenom sile rješavaju isključio unutar Vijeća sigurnosti UN-a. U protivnom slučaju „postojat će bojazan da će se takve nepravne odluke primjenjivati protiv bilo koga drugog“, rekao je Putin.  

Tu je misao nastavio u razgovoru za Ruski vjesnik specijalni predstavnik predsjednika Ruske Federacije za Bliski istok, predsjednik odbora Vijeća federacija za međunarodne poslove Mihail Maragelov, koji će biti u sastavu ruske delegacije u Općoj skupštini UN-a.

„Svojevremeno je laž da Saddam Hussein ima oružje za masovno uništenje bila povod za američku operaciju u Iraku. Upravo se na takvim labavim temeljima priprema tromjesečna operacija protiv Sirije. Uz kršenje međunarodnih prava. A srž ruske vanjske politike je upravo pridržavati se tog prava prema kojem su vojne akcije bez sankcija UN-a nedopustive“, rekao je dužnosnik. „Nijedna vojna intervencija SAD-a u zadnje vrijeme nije dovela do mira ili demokracije. Bilo da se radi o Iraku ili Afganistanu.“

Ruski pogled na rješavanje aktualnih međunarodnih problema predstavit će na zasjedanju ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov. Pretpostavlja se da će Lavrov, u svojem obraćanju predstavnicima 193 država-sudionica UN-a, istaći da nijedan razumni političar i stručnjak u području međunarodnih odnosa neće poslati UN u ropotarnicu povijesti. Aluzije na to da je UN institucija koja pripada prošloj epohi, koja ne može više učinkovito reagirati na izazove vremene, imaju samo jedan cilj: dati slobodne ruke onima koji žele provoditi mirovnu politiku po vlastitom modelu, bez obaziranja na mišljenje partnera. „Upravo zboga toga miran i harmoničan rad UN-a je dugoročno „cjepivo“ od „virusa anarhije“ u međunarodnim odnosima“, smatra ministar.