Ruski pogled na profesije budućnosti

Za nekim zanimanjima više neće biti potrebe na tržištu rada zbog sve šire primjene automatiziranih i robotiziranih sustava. Izvor: PhotoXPress

Za nekim zanimanjima više neće biti potrebe na tržištu rada zbog sve šire primjene automatiziranih i robotiziranih sustava. Izvor: PhotoXPress

Zanimanja poput knjižničara, poštara i krojača u bliskoj budućnosti neće biti potrebna, a na spisku traženih profesija pojavit će se ”gradski poljoprivrednik” („city farmer”) i stručnjak za bioničku protetiku. U Moskovskoj školi za menadžment „Skolkovo” na temelju investicijskih planova vodećih kompanija u Rusiji izradili su atlas 100 novih zanimanja i 30 zanimanja koja će uskoro nestati.

Moskovska škola za menadžment (MSU) „Skolkovo” planira od početka ove školske godine na visokim školama i među učenicima viših razreda srednjih škola aktivno distribuirati atlas 100 novih zanimanja i 30 zanimanja koja će uništiti automatizacija. Atlas treba zapravo ukazati na promjene do kojih će doći na tržištu rada. Više ne treba po svaku cijenu težiti ekonomskoj ili pravnoj struci, napominju autori atlasa. Mnoge sada popularne profesije već za 10 godina neće biti potrebne i struktura tržišta rada će se promijeniti, upozoravaju oni.

Koliko će određene profesije biti tražene u razdoblju nakon 2020. ovisi o uspješnosti tehnološkog razvoja zemlje i svijeta „bez svjetskih ratova, globalnih kataklizmi i namjernog kočenja tehnološkog razvoja”, navode stručnjaci.

Jedno od najvažnijih pitanja daljnjeg razvoja na ovom području je usuglašavanje obrazovnog sustava i potreba tržišta rada, tvrdi jedan od autora atlasa, profesor praktične nastave u Moskovskoj školi za menadžment „Skolkovo” Pavel Lukša.

„Poslodavci traže nove stručnjake ovisno o trenutnim potrebama. Najprije se suočavaju s deficitom stručnjaka u određenoj struci, a zatim gube dosta vremena u potrazi za adekvatnim kadrovima. Naš zadatak je predvidjeti buduće potrebe tržišta rada za novim zanimanjima te vodeće visoke škole i fakultete orijentirati na pripremu stručnjaka tih specijalnosti”, kaže Lukša. Profesor navodi primjer biotehnologije, koja se sada aktivno razvija, a koja će za svega 5 do 7 godina zauzeti drugačiju poziciju na tržištu rada jer će se pojaviti potreba za stručnjacima kojih sada nema.

Poslodavci traže nove stručnjake ovisno o trenutnim potrebama. Najprije se suočavaju s deficitom stručnjaka u određenim strukama, a zatim gube dosta vremena u potrazi za adekvatnim kadrovima. Naš zadatak je predvidjeti buduće potrebe tržišta rada.

Pavel Lukša, „Skolkovo”

„Ovo nisu apstraktne fantazije”, tvrdi Lukša. Prognoza se zasniva na investicijskim planovima i strategijama vodećih kompanija u Rusiji. Prema njegovim riječima, većina zaključaka donesena je u suradnji s vodećim stručnjacima u pojedinim područjima.

U atlasu je izdvojeno 19 osnovnih područja i tehnoloških pravaca (od medicine i biotehnologije do građevinarstva i industrije igračaka i drugih proizvoda za djecu). Detaljno su analizirane najvažnije promjene i nove tehnologije koje uvjetuju pojavu novih zanimanja u razdoblju do 2020. godine i kasnije. U ovom istraživanju sudjelovalo je oko 2000 stručnjaka.

Koliko će određene profesije biti tražene u razdoblju nakon 2020. ovisi o uspješnosti tehnološkog razvoja zemlje i svijeta „bez svjetskih ratova, globalnih kataklizmi i namjernog kočenja tehnološkog razvoja”, navode stručnjaci. Za nova zanimanja nužno je postaviti standarde drugačije od postojećih. Treba početi „od nule” i uzeti u obzir razvoj obrazovanja i tehnologije. Registracija takvih zanimanja i njihov upis u indeks zvanja, pri bilo kojem scenariju razvoja zemlje i cijelog svijeta, omogućit će održivi razvoj, daljnje poboljšanje industrije, zdravstva i znanosti, uvjeravaju stručnjaci.

Tko nestaje?

Područja

  • izdavaštvo
  • arhivistika
  • bibliotekarstvo
  • poštanska služba

Profesije, do 2020.

  • turistički agenti
  • copywrighteri
  • lektori
  • arhivisti
  • krojači
  • mehaničari
  • poštari

Profesije, nakon 2020.

  • portiri
  • poduzetnici
  • rudari
  • novinari
  • menadžeri logistike
  • javni bilježnici
  • diplomirani farmaceuti
  • pravni savjetnici
  • prometni inspektori

„Ideja predviđanja potreba za usko definiranim grupama zanimanja povremeno se pojavljuje među stručnjacima i onima koji donose odluke u tom području, skeptično komentira spomenuti izvještaj Irina Denisova, profesorica Ruske ekonomske škole (REŠ) i Centra za ekonomska i financijska istraživanja (Cefiro). Najprije valja prikupiti dodatne statističke podatke i izraditi modele prognoze. Zasada nema dobre prognoze razvoja zemlje po određenim područjima industrije i gospodarstva. Takvu prognozu bi zatim trebalo dopuniti analizom potreba tržišta rada za određenim zanimanjima.”


Odumiranje

Posebno poglavlje atlasa posvećeno je zanimanjima koja „odumiru". Autori su izdvojili 30 takvih zanimanja. Prema njihovim predviđanjima, neki od njih više neće biti potrebni na tržištu rada zbog sve šire primjene automatiziranih i robotiziranih sustava. Druga će pak nestati zajedno s određenom industrijskom granom ili područjem. U „Skolkovu” smatraju da će uskoro nestati industrija celuloze i papira, izdavaštvo, arhivistika i knjižničarstvo te poštanska služba. Prema predviđanjima stručnjaka, već do 2020. na tržištu rada više neće biti potrebni turistički agenti, copywrighteri, lektori, arhivisti, krojači, mehaničari i poštari. A nakon 2020. neće biti potrebni ni portiri, poduzetnici, rudari, novinari, menadžeri logistike, javni bilježnici, diplomirani farmaceuti, pravni savjetnici, pa čak ni prometni inspektori.

Koji je posao „iz snova“ za mlade Moskovljane?
„Kome god da na nogu staneš, on je ili dramaturg ili balerina“, ljuti se junak popularnog videa na Youtubeu, koji je doputovao u Sankt-Peterburg. Što bi on rekao u sličnoj situaciji u Moskvi? Vjerojatno bi nešto odbrusio o fotografima, stilistima ili fashion blogerima. Vrijeme pravnika i ekonomista je već odavno iza nas, mladi ljudi u Moskvi sad više cijene stvaralačka zanimanja.

Automatizacija i mehanizacija procesa proizvodnje i rada glavni su uzroci „odumiranja” određenih zanimanja, no to neće smanjivati zapošljavanje, objašnjava profesor Lukša. Ljudi će se prekvalificirati za druge struke koje zahtijevaju više preciznosti pri radu i koje ranije nisu postojale.

Multidisciplinarnost će biti jedna od konkurentnih prednosti budućih radnika, smatraju istraživači. U sektorima inovacija nužan je „pristup na principu ekosustava”, odnosno formiranje grupa i timova stručnjaka čije su kompetencije uzajamno povezane. To će omogućiti projektiranje i prilagodbu proizvoda novim potrebama, marketing novih proizvoda i pokretanje proizvodnih projekata. Pažljivo planirana kadrovska politika i analiza potreba za novim zanimanjima nužne su za razvoj novih industrijskih i privrednih područja koja (uz malobrojne izuzetke) za to još uvijek nisu spremna.

U svakom slučaju, takvo istraživanje je vrlo korisno, smatra Denisova. To je srednjoročni orijentir za sve: za poslodavce, obrazovni sustav, roditelje i učenike. Ipak treba imati u vidu da atlas prije svega opisuje tehnološku granicu (ili naša očekivanja u vezi s tehnološkom granicom za 5 do 10 godina) i odgovarajuće kompetencije i zanimanja, zaključuje Denisova.

Ruski tekst na sajtu Vedomosti