Na istoku Rusije pod vodom milijun četvornih kilometara

Voda kojoj se ne vidi kraj: naselja na obali rijeke Amur na ruskom Dalekom istoku. Izvor: RIA „Novosti“

Voda kojoj se ne vidi kraj: naselja na obali rijeke Amur na ruskom Dalekom istoku. Izvor: RIA „Novosti“

Ruski Daleki istok zadesila je poplava neviđenih razmjera, kakvu ne pamte ni najstariji stanovnici regije a ni povijesne kronike. Vodena stihija potopila je milijun četvornih kilometara (više od 11 površina Hrvatske). Situacija se iz sata u sat pogoršava. Tropske kiše ne prestaju, hidroelektrane užurbano ispuštaju vodu iz akumulacijskih jezera a novu opasnost predstavlja i sve veća razina vode u kineskoj reci Sungar.

Vodena stihija na ruskom je Dalekom istoku potopila milijun četvornih kilometara, što je više od 11 površina Hrvatske. Vlasti ocjenjuju da u najgorem slučaju iz gradova i sela može biti evakuirano do 100 tisuća ljudi. Već sada je svoje domove napustilo 21 tisuća stanovnika ove regije.

Jedan od njih je umirovljenik Aleksandar Ljovin iz sela Kukeljevo u Židovskoj autonomnoj oblasti. Kuća mu je poplavljena a on se teško kreće, ali je odlučno odbio napustiti naselje koje tone. Po Ljovina je ipak poslano vozilo Ministarstva za izvanredne situacije, a tvrdoglavog susjeda iz opasne je zone na rukama iznio Nikolaj Kolesnikov, državni požarni inspektor Lenjinskog rajona.

Ljudi kojima je imovina stradala u poplavi privremeno su smješteni u školske objekte. U sportskim dvoranama prostrte su stotine madraca a vojska je dovezla pokretne kupaonice i pekare. Na punktovima za evakuaciju dijeli se hrana, a stradalima pomažu liječnici i psiholozi.

Poplavljena su najvažnija poljoprivredna područja Dalekog Istoka. Iz helikoptera se vidi jeziv prizor, samo ponegdje na glatkoj sivkastoj površini strše redovi soje ili otočić pšenice, a sve ostalo je voda kojoj se ne vidi kraj.

„Sve mi je propalo, i kuća i vrt”, u suzama kaže Svetlana Filipovna. „Prvu kompenzaciju od 10 tisuća rubalja smo već dobili, a obećavaju i da ćemo dobiti još. Naša obitelj će dobiti 400 tisuća (oko 67 800 kn). Ali to nije dovoljno da se napravi nova kuća, a nema ni vremena jer će za mjesec do dva već početi hladnoće.”

Neki očajni stanovnici Dalekog istoka odbijaju napustiti rodno mjesto koje polako nestaje pod vodom, penju se na gornje katove i tavane, i čuvaju preostalu imovinu od pljačkaša. Naselje Vladimirovka (u Amurskoj oblasti) potopljeno je do samih krovova. Tu je ostala tvrdoglava baka koja kategorično odbija evakuaciju i tvrdi da je u životu bila i u gorim situacijama. Pola kuće joj je već potopljeno, a u svakoga tko pokuša prići puca iz signalnog pištolja.

Voda je odnijela i nade da će ove godine biti ljetine. Poplavljena su najvažnija poljoprivredna područja Dalekog istoka. Iz helikoptera se vidi jeziv prizor, samo ponegdje na glatkoj sivkastoj površini strše redovi soje ili otočić pšenice, a sve ostalo je voda kojoj se ne vidi kraj. Priamurje je žitnica Rusije, barem ako se radi o soji. Više od polovice svih usjeva soje u Rusiji nalazi se upravo ovdje, a sada više nema ni traga od usjeva.

Jedno za drugim pod vodom nestaju otoci na rijeci Amur. Vrlo brzo će istu sudbinu doživjeti i Veliki usurijski otok ili Hejsjaci. Dio tog otoka pripada Kini a drugi Rusiji. I na ruskom i na kineskom dijelu isključena je struja, evakuirani su gotovo svi stanovnici, ne računajući graničare koji su još uvijek na svojim mjestima. Katastrofalna poplava zahvatila je i područja provincije Heilongjiang, gdje je broj žrtava već prešao dvije stotine. Na ruskoj strani nema ljudskih žrtava.

Ovdje sam na službenom putu. Vidim kakva je nesreća pogodila ovaj lijepi grad i ne mogu ostati po strani.

japanski biznismen, sudionik obrane Habarovska od poplave

Ogromne snage uključile su se u zaštitu i spašavanje ljudi od poplave. Svaki dan na Daleki Istok pristižu transportni zrakoplovi s pokretnim bolnicama, mobilnim branama, namirnicama i lijekovima. Dostavljene su stotine tona cjepiva. U poplavljenim područjima stanovništvo se užurbano cijepi od žutice i dizenterije. U zoni zahvaćenoj elementarnom nepogodom radi 13 tisuća spasilaca iz svih regija Rusije.

Habarovsku, glavnom gradu Dalekoistočnog federalnog okruga (najvećeg od osam federalnih okruga Rusije), velikom brzinom se približava „velika voda”. Rekordna poplava ovdje je zabilježena krajem 19. stoljeća, kada je razina rijeke dosegla 620 cm. Sada se voda već popela na razinu od gotovo sedam metara, a hidrolozi su izračunali da će za tjedan dana doseći čak osam metara. U gradu koji se proteže 50 km duž riječne obale podignut je zaštitni nasip koji se sada danonoćno pojačava i nadograđuje. Građevinari, vojska i volonteri na gradskoj obali rijeke postavljaju tisuće vreća s pijeskom.

Japanski biznismen u bijelim rukavicama je od podneva do sedam sati navečer teglio vreće zajedno sa stanovnicima Habarovska. „Ovdje sam na službenom putu. Vidim kakva je nesreća pogodila ovaj lijepi grad i ne mogu ostati po strani”, objasnio je Japanac.

Unatoč svemu rijeka probija branu, prelazi preko nasipa koje ljudi neumorno podižu, teče po gradskim ulicama i magistralama i približava se stambenim zgradama.

Ono što je za ljude nesreća, za Amur je uobičajena pojava.

„Samoj rijeci poplava ne nanosi nikakvu štetu. Ono što se sada događa samo je dio prirodnog ciklusa Amura, a tome je prilagođena i njegova dolina, i vodoplavno zemljište oko njega, i sav život u rijeci”, kaže Aleksej Mahinov, doktor geografije i zamjenik direktora Instituta za hidrološke i ekološke probleme Ruske akademije znanosti. „Ipak, tako velika voda svakako bitno utječe na korito. Ako voda ode u lijeve rukavce rijeke na Srednjem Amuru, to može dovesti do pomicanja granice Rusije i Kine, jer granica prolazi sredinom rijeke”, prognozira znanstvenik.