Može li suvremeni ruski školarac konkurirati sovjetskom

Danas je opće poznata teza da je sovjetsko obrazovanje bilo jedno od najboljih u svijetu. Ipak u posljednjih 15-20 godina dogodilo se mnoštvo promjena koje su ozbiljno promijenile sustav predavanja u školama. Trenutno obrazovanje sve više teži podjeli na elitno i masovno.

Sovjetsko školsko obrazovanje držalo se ideologije. Ona je prožimala čitav sustav, pomagajući učitelju da motivira učenika za učenje. Učenicima koji su imali problema s usvajanjem gradiva učitelji su besplatno pomagali nakon nastave. Ponekad su se s njima bavili i učenici iz istog razreda. Takva sistematičnost u pripremi dovela je do velikih uspjeha u predmetima kao što su fizika, matematika, kemija itd.  

Školska proza u ruskom selu Ala Mosevnina, seoska nastavnica ruskog jezika i književnosti, osvojila je nagradu za najboljeg pedagoga Vladimirske oblasti u 2012. Kako nastavnici u selu Opolje žive od svog mukotrpnog i voljenog posla?

Tijekom Sovjetskog Saveza poklanjala se ozbiljna pažnja metodici predavanja. Tako su se osnovale ozbiljne pedagoške škole te su napisani izvanredni udžbenici. Osim toga, u državi su djelovale intitucije za pripremu pedagoškog kadra, bila je razvijena mreža znanstveno-popularnih časopisa, postojala su različita društva koja su promovirala znanost. U SSSR-u je u 70 i 80-im godinama bilo, prema službenoj statistici, 1,5 mil. znanstvenih radnika, a u znanstvenom području bilo je zaposleno 4,5 mil. ljudi., odnosno gotovo 4% od svih zaposlenika u narodnom gospodarstvu. Do početka 70-ih na 10 tis. ljudi koji su bili zaposleni u narodnom gospodarstvu SSSR-a otpadalo je oko 100 znanstvenih radnika. Radi usporedbe: u SAD-u 71, a u Velikoj Britaniji 49. Na 10 tis. radnika i službenika zaposlenih u industriji i graditeljstvu SSSR-a otpadalo je 234 znanstvena radnika (SAD – 205, Velika Britanija – 116).

Znanstveni radnik bilo je jedno od najčešćih zanimanja u SSSR-u. Osim toga, bila je jako razvijena mreža dodatnog školskog obrazovanja. U svakoj školi bilo je nekoliko besplatnih kružoka koje nisu vodili samo učitelji nego i gostujući stručnjaci.

Tad je profesija učitelja bila posebno na cijeni. Raspodjela apsolvenata pedagoških fakulteta po selima doprinijela je bujici novih kadrova. Gotovo da je svaki grad u SSSR-u imao dva instituta ili tehničke škole – ekonomsku i pegagošku. Kult znanosti i odgoj učitelja u idejama „znanstvenog misionarstva“ doprinijeli su razvoju tog posebnog sustava obrazovanja – sovjetskog.  

U suvremenoj Rusiji pojavilo se tržište obrazovnih usluga. Stanovništvo je samo dalo vektor razvoja – „želim da moje dijete dobije visoko obrazovanje“. Prema podacima Federalne službe državne statistike, do početka 2012. bilo je 1080 službeno registriranih visokih škola, dok ih je početkom 90-ih bilo 514. Od kraja 90-ih raste broj studenata i raste broj nastavnika na visokim školama. Kao rezultat tamo počinju raditi najbolji školski učitelji.

„Haljava“ ili mitologija polaganja ispita Za većinu studenata u Rusiji počeo je zimski ispitni rok, koji će trajati do kraja siječnja. Stroga pravila su verojatno utjecala na pojavu egzotične studentske mitologije polaganja ispita i prizivanja prijeko potrebne Sreće.

Preostali učitelji našli su se u uvjetima neprestanog natjecanja. Pojavilo se tržište instrukcija. Da bi se dobila objektivna ocjena znanja (s minimalnim utjecajem ljudskog čimbenika) vlastima je bio potreban novi tip ispita – test. Jedinstveni državni ispit, koji zamjenjuje maturu i prijemni ispit na fakultetu, uveli su 2009. Njegov glavni problem je prepisivanje odgovora. Da je to masovna pojava svjedoče obični građani koji o tome govore na društvenim mrežama, iako to poriču činovnici.

Da bi se situacija popravila, u obrazovanje su djelomično vratili ideologiju. Primjećuje se zaokret u stranu inovacija. Vlasti u tandemu menadžera i znanstvenika u istom licu vide aktivnog junaka koji će donijeti promjenu. No njega je prilično teško stvoriti. Ako usporedimo natječaje za fakultete, onda se daje prednost ekonomskim i pravnim zanimanjima. To je indirektni dokaz da ne postoji interes kod učenika za prirodne znanosti. O tome govore i podaci jedinstvenog državnog ispita. Da nije matematika obvezatni predmet za polaganje, teško da bi ju polagao veći broj učenika.  

Da bi povećali motivaciju za učenje kod učenika, u školu su uveli takozvanu profilnu nastavu. Radi se o sustavu organizacije srednjeg obrazovanja u kojem se nastava u starijim razredima  odvija prema različitim programima (profilima). To bi moglo sačuvati dobro matematičko obrazovanje kojim se ponosila sovjetska škola. Nisu se bez razloga počele pojavljivati specijalne škole i liceji u sklopu fakulteta. U sovjetsko vrijeme takve specijalne škole pomogle su razvoju tehničke i stvaralačke elite.  

Ruska škola proživljava novu etapu u svojem životu. Danas se primjećuje proces razdvajanja škola na elitne i masovne. Svi novi pravci u smislu obrazovanja na daljinu, on-line nastave i eksperimenti s društvenim mrežama postat će dio masovne škole. No onaj tradicionalni tip ostaje i dalje na cijeni.