Izvor: ITAR-TASS
Danas je opće poznata teza da je sovjetsko obrazovanje bilo jedno od najboljih u svijetu. Ipak u posljednjih 15-20 godina dogodilo se mnoštvo promjena koje su ozbiljno promijenile sustav predavanja u školama. Trenutno obrazovanje sve više teži podjeli na elitno i masovno.
Sovjetsko školsko obrazovanje držalo se ideologije. Ona je prožimala čitav sustav, pomagajući učitelju da motivira učenika za učenje. Učenicima koji su imali problema s usvajanjem gradiva učitelji su besplatno pomagali nakon nastave. Ponekad su se s njima bavili i učenici iz istog razreda. Takva sistematičnost u pripremi dovela je do velikih uspjeha u predmetima kao što su fizika, matematika, kemija itd.
Tijekom Sovjetskog Saveza poklanjala se ozbiljna pažnja metodici predavanja. Tako su se osnovale ozbiljne pedagoške škole te su napisani izvanredni udžbenici. Osim toga, u državi su djelovale intitucije za pripremu pedagoškog kadra, bila je razvijena mreža znanstveno-popularnih časopisa, postojala su različita društva koja su promovirala znanost. U SSSR-u je u 70 i 80-im godinama bilo, prema službenoj statistici, 1,5 mil. znanstvenih radnika, a u znanstvenom području bilo je zaposleno 4,5 mil. ljudi., odnosno gotovo 4% od svih zaposlenika u narodnom gospodarstvu. Do početka 70-ih na 10 tis. ljudi koji su bili zaposleni u narodnom gospodarstvu SSSR-a otpadalo je oko 100 znanstvenih radnika. Radi usporedbe: u SAD-u 71, a u Velikoj Britaniji 49. Na 10 tis. radnika i službenika zaposlenih u industriji i graditeljstvu SSSR-a otpadalo je 234 znanstvena radnika (SAD – 205, Velika Britanija – 116).
Znanstveni radnik bilo je jedno od najčešćih zanimanja u SSSR-u. Osim toga, bila je jako razvijena mreža dodatnog školskog obrazovanja. U svakoj školi bilo je nekoliko besplatnih kružoka koje nisu vodili samo učitelji nego i gostujući stručnjaci.
Tad je profesija učitelja bila posebno na cijeni. Raspodjela apsolvenata pedagoških fakulteta po selima doprinijela je bujici novih kadrova. Gotovo da je svaki grad u SSSR-u imao dva instituta ili tehničke škole – ekonomsku i pegagošku. Kult znanosti i odgoj učitelja u idejama „znanstvenog misionarstva“ doprinijeli su razvoju tog posebnog sustava obrazovanja – sovjetskog.
U suvremenoj Rusiji pojavilo se tržište obrazovnih usluga. Stanovništvo je samo dalo vektor razvoja – „želim da moje dijete dobije visoko obrazovanje“. Prema podacima Federalne službe državne statistike, do početka 2012. bilo je 1080 službeno registriranih visokih škola, dok ih je početkom 90-ih bilo 514. Od kraja 90-ih raste broj studenata i raste broj nastavnika na visokim školama. Kao rezultat tamo počinju raditi najbolji školski učitelji.
Preostali učitelji našli su se u uvjetima neprestanog natjecanja. Pojavilo se tržište instrukcija. Da bi se dobila objektivna ocjena znanja (s minimalnim utjecajem ljudskog čimbenika) vlastima je bio potreban novi tip ispita – test. Jedinstveni državni ispit, koji zamjenjuje maturu i prijemni ispit na fakultetu, uveli su 2009. Njegov glavni problem je prepisivanje odgovora. Da je to masovna pojava svjedoče obični građani koji o tome govore na društvenim mrežama, iako to poriču činovnici.
Da bi se situacija popravila, u obrazovanje su djelomično vratili ideologiju. Primjećuje se zaokret u stranu inovacija. Vlasti u tandemu menadžera i znanstvenika u istom licu vide aktivnog junaka koji će donijeti promjenu. No njega je prilično teško stvoriti. Ako usporedimo natječaje za fakultete, onda se daje prednost ekonomskim i pravnim zanimanjima. To je indirektni dokaz da ne postoji interes kod učenika za prirodne znanosti. O tome govore i podaci jedinstvenog državnog ispita. Da nije matematika obvezatni predmet za polaganje, teško da bi ju polagao veći broj učenika.
Da bi povećali motivaciju za učenje kod učenika, u školu su uveli takozvanu profilnu nastavu. Radi se o sustavu organizacije srednjeg obrazovanja u kojem se nastava u starijim razredima odvija prema različitim programima (profilima). To bi moglo sačuvati dobro matematičko obrazovanje kojim se ponosila sovjetska škola. Nisu se bez razloga počele pojavljivati specijalne škole i liceji u sklopu fakulteta. U sovjetsko vrijeme takve specijalne škole pomogle su razvoju tehničke i stvaralačke elite.
Ruska škola proživljava novu etapu u svojem životu. Danas se primjećuje proces razdvajanja škola na elitne i masovne. Svi novi pravci u smislu obrazovanja na daljinu, on-line nastave i eksperimenti s društvenim mrežama postat će dio masovne škole. No onaj tradicionalni tip ostaje i dalje na cijeni.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu