Dokument koji je potpisao predsjednik
Putin sadrži i specifično rusko viđenje problema informacijske
sigurnosti. Naime, radi se o korištenju internetskih tehnologija za
„miješanje u unutarnje poslove država”, „kršenje javnog
reda”, „raspirivanje mržnje” i „propagandu ideja koje potiču
na nasilje” . Izvor: ITAR-TASS
Dokument koji je Vladimir Putin prema saznanjima Kommersanta potpisao krajem prošlog tjedna ima sljedeći naziv: „Osnove državne politike RF u području međunarodne informacijske sigurnosti u periodu do 2020. godine”.
Tekst je sastavljen u Vijeću sigurnosti RF uz sudjelovanje nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstvo za veze i masovne komunikacije i Ministarstva pravde. U dokumentu su prvi put na jednom mjestu sabrane ključne inicijative RF u području međunarodne informacijske sigurnosti (MIB), koje bi po zamisli autora trebale pridonijeti promicanju tih inicijativa u svijetu, ali i poboljšanju suradnje različitih resora u Rusiji.
Izvori koji su upoznati s tijekom priprema „Osnova” kažu da je dokument djelomično zamišljen kao odgovor na „Međunarodnu strategiju djelovanja u cyber-prostoru” koja je 2011. usvojena u SAD-u. U toj strategiji računalne diverzije prvi put se tretiraju kao tradicionalno ratno djelovanje i SAD zadržava pravo odgovora na njih svim sredstvima, čak i primjenom nuklearnog oružja.
Ruski „odgovor” nije toliko ratoboran. Sudeći po tekstu, Moskva se ne namjerava protiv prijetnji na Internetu boriti metodama zastrašivanja, nego jačanjem međunarodne suradnje.
U dokumentu RF izdvaja četiri osnovne opasnosti u području međunarodne informacijske sigurnosti. Prva je korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) kao informacijskog oružja u vojnopolitičke svrhe s ciljem izvršenja neprijateljskog djelovanja i agresije. Druga je primjena ICT-a u terorističke svrhe. Treća je cyber-kriminal, u koji ubrajamo i nelegalan pristup kompjuterskim informacijama, ali i stvaranje i širenje malicioznih softvera.
To je opće prihvaćena trijada. Ona se pojavljuje i u dokumentima UN-a. Četvrta opasnost koja se navodi u dokumentu tipična je za rusko viđenje problema. Riječ je o korištenju internetskih tehnologija za „miješanje u unutarnje poslove država”, „kršenja javnog reda”, „raspirivanje mržnje” i „propagandu ideja koje potiču na nasilje”. Po riječima izvora, vlasti RF obratile su pozornost na ovu opasnost nakon događaja vezanih za tzv. „arapsko proljeće”, u kojima je došao do izražaja potencijal Interneta (prije svega socijalnih mreža) pri organizaciji i koordinaciji protesta.
Vlasti RF ovoj se opasnosti planiraju suprotstaviti uz pomoć svojih saveznika, prvenstveno članicama ŠOS-a, ODKB-a i BRIKS-a. Moskva smatra da će uz njihovu pomoć uspjeti realizirati niz svojih ključnih inicijativa, a to su: usvajanje Konvencije o osiguranju međunarodne informacijske sigurnosti u UN-u, sastavljanje međunarodno priznatih pravila ponašanja u cyber-prostoru, internacionalizacija sustava upravljanja Internetom i uspostavljanje međunarodnog pravnog režima neširenja informacijskog oružja.
![]() |
Cyber-opasnost na međunarodnom planu U lipnju lideri Kine, SAD-a i Rusije razmotrili su principe borbe protiv cyber-terorizma u suvremenom svijetu. |
Dosad su zapadne zemlje bile protiv inicijativa Ruske Federacije, jer su smatrale da su one usmjerene na jačanje državne kontrole Interneta. No, „Osnove” ukazuju na to da Rusija, kao i dosad, nudi suradnju svima, a ta suradnja može se ostvariti dijalogom ili definiranjem mjera koje bi predstavljale bar minimum povjerenja. Nedavno su predsjednici RF i SAD-a sklopili sporazum koji nema presedana, a čiji je cilj sprečavanje prerastanja cyber-incidenata u međudržavne konflikte. Ruska Federacija željela bi jednake sporazume sklopiti i s drugim zemljama.
Kako izjavljuje stručnjak „PIR-Centra” Oleg Demidov, ruska strategija nije konfrontacijska iz dva razloga. „Najprije, zato što RF, i osim aktivnog rada na stvaranju vlastite cyber-naredbe, zaostaje za SAD-om u ovom području, jer je SAD odgovarajuću strukturu stvorio još 2009.”, objašnjava on. „A drugo, zbog toga što se vodstvo RF vodi sasvim drukčijim principom - ne odgovarati silom na cyber-silu, nego raditi na postizanju šireg međunarodnog dogovora koji bi omogućio ograničavanje korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija na štetu građana i država.” Stručnjak ocjenjuje da novi ruski dokument može imati „čak mnogo dalekosežnije ciljeve od strategije Bijele kuće”, ali „pitanje je u kojoj mjeri su oni realni i ostvarivi”.
Vijeće sigurnosti RF i nadležna ministarstva uskoro će dostaviti ruskom predsjedniku konkretne prijedloge vezane za realizaciju „Osnova”.
Ruski tekst na portalu vz.ru.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu