Rusija otkrila svoje viđenje informacijske sigurnosti

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dokument o politici u području međunarodne informacijske sigurnosti. Dokument ukazuje na to da Moskva najveću opasnost vidi u internetskim tehnologijama koje se koriste kao informacijsko oružje za miješanje u unutarnje poslove država.


Dokument koji je potpisao predsjednik Putin sadrži i specifično rusko viđenje problema informacijske sigurnosti. Naime, radi se o korištenju internetskih tehnologija za „miješanje u unutarnje poslove država”, „kršenje javnog reda”, „raspirivanje mržnje” i „propagandu ideja koje potiču na nasilje” . Izvor: ITAR-TASS

Dokument koji je Vladimir Putin prema saznanjima Kommersanta potpisao krajem prošlog tjedna ima sljedeći naziv: „Osnove državne politike RF u području međunarodne informacijske sigurnosti u periodu do 2020. godine”.

Tekst je sastavljen u Vijeću sigurnosti RF uz sudjelovanje nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstvo za veze i masovne komunikacije i Ministarstva pravde. U dokumentu su prvi put na jednom mjestu sabrane ključne inicijative RF u području međunarodne informacijske sigurnosti (MIB), koje bi po zamisli autora trebale pridonijeti promicanju tih inicijativa u svijetu, ali i poboljšanju suradnje različitih resora u Rusiji.

Cyber-oružje razornije od običnog
Do kraja ove godine u strukturi ruskih Oružanih snaga pojavit će se rod koji odgovara za informacijsku sigurnost. Predsjednik Putin je izjavio da informacijski napadi mogu imati veću razornu moć od običnog oružja, dok vojni stručnjaci ističu da cyber-oružje po važnosti za zemlju treba biti odmah iza nuklearnog. Za časnike koji će služiti u ovim jedinicama bit će obvezna i lingvistička obuka.

Izvori koji su upoznati s tijekom priprema „Osnova” kažu da je dokument djelomično zamišljen kao odgovor na „Međunarodnu strategiju djelovanja u cyber-prostoru” koja je 2011. usvojena u SAD-u. U toj strategiji računalne diverzije prvi put se tretiraju kao tradicionalno ratno djelovanje i SAD zadržava pravo odgovora na njih svim sredstvima, čak i primjenom nuklearnog oružja.

Ruski „odgovor” nije toliko ratoboran. Sudeći po tekstu, Moskva se ne namjerava protiv prijetnji na Internetu boriti metodama zastrašivanja, nego jačanjem međunarodne suradnje.

U dokumentu RF izdvaja četiri osnovne opasnosti u području međunarodne informacijske sigurnosti. Prva je korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) kao informacijskog oružja u vojnopolitičke svrhe s ciljem izvršenja neprijateljskog djelovanja i agresije. Druga je primjena ICT-a u terorističke svrhe. Treća je cyber-kriminal, u koji ubrajamo i nelegalan pristup kompjuterskim informacijama, ali i stvaranje i širenje malicioznih softvera.

To je opće prihvaćena trijada. Ona se pojavljuje i u dokumentima UN-a. Četvrta opasnost koja se navodi u dokumentu tipična je za rusko viđenje problema. Riječ je o korištenju internetskih tehnologija za „miješanje u unutarnje poslove država”, „kršenja javnog reda”, „raspirivanje mržnje” i „propagandu ideja koje potiču na nasilje”. Po riječima izvora, vlasti RF obratile su pozornost na ovu opasnost nakon događaja vezanih za tzv. „arapsko proljeće”, u kojima je došao do izražaja potencijal Interneta (prije svega socijalnih mreža) pri organizaciji i koordinaciji protesta.

Vlasti RF ovoj se opasnosti planiraju suprotstaviti uz pomoć svojih saveznika, prvenstveno članicama ŠOS-a, ODKB-a i BRIKS-a. Moskva smatra da će uz njihovu pomoć uspjeti realizirati niz svojih ključnih inicijativa, a to su: usvajanje Konvencije o osiguranju međunarodne informacijske sigurnosti u UN-u, sastavljanje međunarodno priznatih pravila ponašanja u cyber-prostoru, internacionalizacija sustava upravljanja Internetom i uspostavljanje međunarodnog pravnog režima neširenja informacijskog oružja.

Cyber-opasnost na međunarodnom planu
U lipnju lideri Kine, SAD-a i Rusije razmotrili su principe borbe protiv cyber-terorizma u suvremenom svijetu.

Dosad su zapadne zemlje bile protiv inicijativa Ruske Federacije, jer su smatrale da su one usmjerene na jačanje državne kontrole Interneta. No, „Osnove” ukazuju na to da Rusija, kao i dosad, nudi suradnju svima, a ta suradnja može se ostvariti dijalogom ili definiranjem mjera koje bi predstavljale bar minimum povjerenja. Nedavno su predsjednici RF i SAD-a sklopili sporazum koji nema presedana, a čiji je cilj sprečavanje prerastanja cyber-incidenata u međudržavne konflikte. Ruska Federacija željela bi jednake sporazume sklopiti i s drugim zemljama.

Kako izjavljuje stručnjak „PIR-Centra” Oleg Demidov, ruska strategija nije konfrontacijska iz dva razloga. „Najprije, zato što RF, i osim aktivnog rada na stvaranju vlastite cyber-naredbe, zaostaje za SAD-om u ovom području, jer je SAD odgovarajuću strukturu stvorio još 2009.”, objašnjava on. „A drugo, zbog toga što se vodstvo RF vodi sasvim drukčijim principom - ne odgovarati silom na cyber-silu, nego raditi na postizanju šireg međunarodnog dogovora koji bi omogućio ograničavanje korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija na štetu građana i država.” Stručnjak ocjenjuje da novi ruski dokument može imati „čak mnogo dalekosežnije ciljeve od strategije Bijele kuće”, ali „pitanje je u kojoj mjeri su oni realni i ostvarivi”.

Vijeće sigurnosti RF i nadležna ministarstva uskoro će dostaviti ruskom predsjedniku konkretne prijedloge vezane za realizaciju „Osnova”.

Ruski tekst na portalu vz.ru.