Razvoj civilnog društva put je našeg zbližavanja s Europom

Mihail Fedotov. Foto: Rossijskaja gazeta.

Mihail Fedotov. Foto: Rossijskaja gazeta.

Rusija i Europa moraju razvijati suradnju na području zaštite ljudskih prava na principima ravnopravnosti, bez obzira na oštru kritiku Moskve od strane zapadnih partnera, smatra Mihail Fedotov, čelnik Vijeća za ljudska prava pri predsjedniku Ruske Federacije.

U zadnje vrijeme Europa aktivno kritizira Rusiju za neke odluke koje, prema mišljenju većine, ograničavaju prava ruskih građana. Postoji li, prema vašem mišljenju, i najmanje zrnce razuma u zakonima o zabrani propagande homoseksualizma, o zaštiti vjerskih osjećaja, o „stranim agentima“? Na koji način se može obrazložiti potreba prihvaćanja tih zakona?

Vijeće je istupalo protiv tih zakona, smatrajući da su nedovoljno promišljeni, kontraproduktivni. Pravna primjena u pogledu zakona o nekomercijalnim organizacijama u onom dijelu koja se tiče takozvanih „stranih agenata“ pokazala je da zakon netočno funkcionira, ne govori na koje se organizacije odnosi. Upravo zato ga je potrebno izmijeniti. Vijeće ima isti stav i glede drugih zakona koje ste spomenuli.

Treba li proces razvoja suradnje i traženja kompromisa oko jednih pitanja (recimo, oko bezviznog režima) biti u neposrednoj ovisnosti o djelovanju Rusije po pitanju širenja ili ograničavanja sloboda svojih građana?

Smatram da ovdje ne postoji nikakva veza niti može postojati. Nas zanima bezvizni režim s Europom i širenje prava i sloboda naših građana. Ne može se vršiti pritisak na Rusiju kao ni na bilo koga drugog: to je samo gubitak vremena. Mi sami jako dobro znamo sve naše nedostatke, probleme i propuste i bit ćemo jako zahvalni onima koji će nam pomoći u tome. Ali nitko nas ne treba ucjenjivati. Naravno, nas same najviše zanima da imamo dobre zakone, da imamo demokratsku, pravnu državu.

Kako se može prevladati uzajamno nepovjerenje između Rusije i Europe?

Maksimalna transparentnost odnosa, otvorenost svih organa državne vlasti i apsolutno partnerstvo. Ovdje ne postoji podjela na starije i mlađe, učitelje i učenike, svi smo i učitelji i učenici.

U kojim područjima suradnja između Rusije i Europe može biti maksimalno učinkovita?

Na području ljudskih prava i razvoja građanskog društva.

S kojim europskim organizacijama, institucijama surađuje Vijeće za ljudska prava?

Prije svega surađujemo s Vijećem Europe. Najaktivnije surađujemo s Njemačkom na liniji rusko-njemačkog foruma „Peterburški dijalog“, stalno organiziramo susrete, konferencije. Tek što je završena ljetna škola mladih povjesničara u Permskom kraju. Krajem prošle godine održala se konferencija u Moskvi na temu „Država i ličnost: Lekcije prošlosti, konstruiranje budućnosti“. U toj konferenciji sudjelovali su predstavnici šest europskih država. Krajem ove godine u Berlinu će se održati druga etapa te konferencije, pripremamo zajednička istraživanja koja su posvećena zakonu o javnoj televiziji i nekomercijalnim organizacijama.