Ivo Josipović: domaći i ruski investitori rade u jednakim uvjetima u Hrvatskoj

Gospodine predsjedniče, je li svjetska financijska kriza jako zahvatila hrvatsku ekonomiju?

Ne bih rekao da nas zabrinjava financijska kriza. Finacijski sustav je sasvim stabilan, tečaj nacionalne valute tijekom čitavog niza godina drži se na jednoj te istoj razini. Prije bi se moglo govoriti o ekonomskoj krizi. Već nekoliko zadnjih godina primjećuje se pad pokazatelja BDP-a. Osim toga, nezaposlenost je jako velika, oko 20%.

I Rusija i Hrvatska iza sebe imaju dugačak period izgradnje socijalizma u kojem je dominirala komunistička ideologija. To je dovelo do toga da u Rusiji obični građani, ali i neki političari te novinari još uvijek smatraju da strani investitori žele osvojiti i izvesti ruske resurse, podrediti svojim interesima ruske kompanije. Postoji li takvo raspoloženje i u Hrvatskoj?

Naravno, djelomično se takvo raspoloženje primjećuje i kod nas. Prijašnji mentalitet se ne može promijeniti preko noći. On se postepeno mijenja. U Hrvatskoj je još uvijek, na žalost,  ponekad prisutan otpor prema stranim investitorima.   

Tko od stranaca najaktivnije ulaže danas u Hrvatsku?

Najvažnije države odakle dolazi glavni priljev investicija su naši tradicionalni partneri: Njemačka, Austrija, Italija, Nizozemska, Mađarska...

A kakav je udio Rusa među stranim investitorima u Hrvatskoj?

Ruske investicije u Hrvatskoj do danas sve zajedno iznose 87 mil. eura. To je potpuno malen udio, manje od 1% svih stranih investicija u Hrvatsku. Od pozitivnih primjera ruskih investicija u Hrvatskoj možemo svakako navesti da je Dmitrij Železnjak kupio splitsku Sjevernu luku. On također ima u Hrvatskoj tvornicu votke koja se izvozi na europsko tržište. Osim toga, već nekoliko godina u Hrvatskoj uspješno radi LUKOIL. Od investicija u turizam možemo istaknuti da je gospodin Andrej Soroko kupio hotel u Dramlju.  

Na žalost, nekoliko ruskih poduzetnika suočilo se s administrativnim preprekama, no mislim da u Hrvatskoj postoji dobra volja da se riješe ta pitanja i ostvare investicije.

Kakav je odnos vlasti i lokalnog stanovništva prema ruskim investitorima?

Prema Rusiji i Rusima u Hrvatskoj postoje već tradicionalno dobri odnosi, ujedinjuju nas mnoge povijesne poveznice. Rusi su rado viđeni gosti u Hrvatskoj i kao turisti i kao investitori.   

Ovih dana imao sam priliku razgovarati sa čitavim nizom individualnih ruskih investitora, koji pokušavaju organizirati maleni biznis u Hrvatskoj – otvoriti hotele, restorane itd. Ljudi su se žalili da ima jako puno birokracije, otezanja oko dobivanja svih mogućih potvrda, registracija...

Da, istina, o tome baš pričam. U potpunosti se slažem s njima i smatram da se te prepreke moraju prevladati. Na žalost, u Hrvatskom saboru postoje snage koje se boje liberalizacije investicijskog zakonodavstva. U nečemu one imaju pravo: boje se prihvaćanja nekih nepromišljenih odluka koje će nanijeti štetu interesima države. Ipak birokratske prepreke često imaju neugodni učinak. Recimo, veliki investitor metalurška grupa Mečel napustila je 2003. hrvatsko tržište.

Postoje li područja koja bi bila zatvorena za strane investicije?

Prema zakonu svi domaći i strani investitori u Republici Hrvatskoj rade u jednakim uvjetima. Jedino ograničenje za domaće i strane investitore jest to da neki prirodni strateški resursi kao što su šuma, izvori vode, mora, obala i određene nekretnine nisu na prodaju. 

A u kojim područjima su investicije dobrodošle?    

Mislim da turizam, metalurgija, prehrambena industrija i energetika imaju najviše potencijala za investiranje u Hrvatsku. Ima mnogo zanimljivih područja, no to će, naravno, ocijeniti sami investitori.  

Što mislite o želji stranih investitora da dobiju dozvolu boravka u Hrvatskoj?

To je u potpunosti u skladu sa zakonom, to je neophodan uvjet za njihov uspješan posao. 

Ruski tekst na Kommersant.