Kako poštedjeti osjećaje vjernika?

Najvjerojatnije će za prikupljanje preliminarnih podataka o primjeni zakona biti potrebno oko dvije godine. Nakon toga će biti moguće analizirati podatke i izvući zaključke, na temelju kojih će na postojeći zakon eventualno biti doneseni potrebni amandmani. Izvor: Reuters

Ruski istražni i pravosudni organi ubuduće će morati poznavati različite religije, kao i znati prepoznati motivaciju prijestupnika. Prema zakonu „o zaštiti prava vjernika“, osoba koja nanese uvredu i povrijedi religiozne osjećaje drugih osoba, bit će strogo kažnjena, dok će huligan proći s neznatnom novčanom kaznom. U iznimnim slučajevima bit će potrebna lingvistička ekspertiza ili procjena stručnjaka iz područja teorije umjetnosti kako bi se utvrdila krivnja.

Vladislav Griba, član Društvene komore Rusije, član predsjedništva i zamjenik predsjednika upravnog odbora Asocijacije pravnika Rusije, smatra da pripadnici policije već znaju razlikovati nanošenje uvrede od huliganskog ponašanja.

G. Griba, može li se dogoditi da novi zakon ugrozi prava ateista?

Ovaj zakon ni na koji način neće utjecati na izražavanje pogleda na svijet i na mogućnost da se osobno mišljenje izjavi drugim ljudima. Između ostalog, nije zabranjeno ni zastupanje ateističkog pogleda na svijet. Ljudi će, kao i ranije, moći izražavaju svoje mišljenje, pismeno ili usmeno, ali važno je da pri tome ne vrijeđaju drugu osobu. Tu postoji tanka granica, ali možemo razlikovati uvredljive iskaze od jednostavnog izražavanja mišljenja. Posebno ako se koristi necenzurirani leksik. Također, uvredljivim se može smatrati izazovno ponašanje i uzvikivanje u crkvama, natpisi na crkvama ili nadgrobnim spomenicima.

Kako prepoznati da li se u konkretnim slučajevima radi o uvredi religioznih osjećaja ili o huliganstvu?

Vladislav Griba, član Društvene komore Rusije. Izvor: Kommersant

Ako su uvredljivi iskazi izgovoreni u crkvi i uz prisutnost većeg broja ljudi, takvo kazneno djelo će se nazivati ​​„nanošenjem uvrede vjernicima“. U to ubrajamo i ispisivanje pogrdnih natpisa. Osnovu krivičnog djela u tom slučaju čini namjera s kojom su ovi iskazi izgovoreni ili napisani, to jest namjera da se nanese uvreda i da se to učini s predumišljajem i javno. Za takva djela ljudi će morati odgovarati. Tijekom istrage može se zatražiti i lingvistička ekspertiza. Međutim, ekspertiza neće biti potrebna ako su korišteni pogrdni izrazi koji se mogu tumačiti jednoznačno. Na primjer, u našem zakonu već postoje pojmovi kao što su vandalizam, huliganstvo i tome slično. Zato će se, po svoj prilici, ovaj zakon u praksi primjenjivati ​​zajedno s drugim zakonima. Ako se radi o umjetničkom djelu, možda će se ekspertiza tražiti od teoretičara umjetnosti.

Zapravo pojam uvrede već postoji u ruskom kaznenom zakoniku. Razlika je u tome što se u ovim slučajevima nećemo više baviti uvredom koja je nanesena osobi, nego njezinoj vjeroispovijesti. Prema Ustavu, ljudi imaju pravo na slobodu savjesti i zaštitu vjeroispovjesti.

­­­­

Novi zakon koji štiti osjećaje vjernika, a za čije kršenje je predviđena zatvorska kazna do tri godine, nije sasvim precizan i time ostavlja prostor za slobodno tumačenje i primjenu, smatraju stručnjaci. Zakon koji kažnjava vrijeđanje religioznih osjećaja stupa na snagu 1. srpnja. Potreba za donošenjem takvog zakona pojavila se nakon što je grupa „Pussy Riot“ napravila skandal u hramu Krista Spasitelja u Moskvi.

Što je u tom slučaju sada drugačije?

Damoklov mač za kritičare crkve 1. srpnja stupio je na snagu zakon o suzbijanju vrijeđanja religioznih osjećaja. Ideja o donošenju tog zakona pojavila se nakon što je grupa Pussy Riot izvela svoju „punk-molitvu“ u Crkvi Krista Spasitelja u Moskvi, no stručnjaci smatraju da on nije dovoljno preciziran.

Mi smo i do sada mogli kažnjavati ljude zbog nanošenja uvrede vjernicima. Takva djela su se tretirala kao huliganstvo i povlačila su novčanu kaznu od nekoliko stotina rubalja. U tom slučaju nije se radilo o zaštiti osjećaja vjernika, nego o održavanju društvenog reda. To su sasvim različite stvari: uvrijediti nekoga na ulici ili ući u crkvu, gdje se okupljaju deseci ljudi, i uzvikivati ​​pogrdne riječi. Tada se više ne radi o prostačkom, neprimjerenom ponašanju, nego o direktnoj uvredi osjećaja vjernika.

Danas se pojavila razlika između huliganstva bez namjere i s namjerom povrede osjećaja vjernika. Ova mjera će pomoći da se, između ostalog, uspješnije rješavaju međukonfesionalni sukobi, u slučajevima kada religiozne osobe na neprimjeren način žele dokazati da su u pravu.

Hoće li suradnici istražnih i pravosudnih organa znati razlikovati nanošenje uvrede od huliganstva?

Slučajevi koji se odnose na nanošenje uvrede vjernicima prilično su složeni pa će našim istražnim i pravosudnim tijelima biti potrebna dodatna tumačenja. U ovim postupcima najvažnije je točno utvrditi što je čovjeka motiviralo na određeni postupak, a pravosudni organi će morati steći i znanja iz područja poznavanja religija. Potrebne informacije će u praksi postupno usvajati. Najvjerojatnije će za prikupljanje preliminarnih podataka o primjeni zakona biti potrebno oko dvije godine. Nakon toga će biti moguće analizirati podatke i izvući zaključke, na temelju kojih će na postojeći zakon eventualno biti doneseni potrebni amandmani.