Čišćenje „rođačkih struktura“

Članovi ruskog parlamenta su Državnoj Dumi podnijeli prijedlog zakona koji bi, prema zamisli autora, trebao pridonijeti iskorjenjivanju srodničkih veza među državnim činovnicima.

Predloženo je da se federalni zakon RF „O borbi protiv korupcije“ dopuni s dva nova članka. Prvi članak predviđa zabranu prijenosa financijskih sredstava iz državnog proračuna organizacijama čiji su čelnici (ili njihovi zamjenici ili glavni knjigovođe) u bliskom srodstvu s čelnicima, zamjenicima ili glavnim knjigovođama državne organizacije koja se pojavljuje u ulozi financijera. Pod bliskim srodstvom zakonodavac podrazumijeva roditelje, supružnike, djecu, unuke, djedove i bake, sestre i braću, kao i braću, sestre, roditelje, bake, djedove i djecu supružnika. U slučaju kršenja ovog članka zakona, čelnik mora biti smijenjen s dužnosti zbog iznevjerenog povjerenja.

Druga dopuna zakona zabranjuje da u državnim i općinskim tijelima zajedno rade osobe koje su u bliskom srodstvu, ako su njihova radna mjesta u neposrednom hijerarhijskom odnosu. Međutim, zakonodavac uvodi iznimku na primjenu ovog članka: rođaci mogu raditi u istoj ustanovi u neposrednom hijerarhijskom odnosu, ako je u pitanju državna ili općinska obrazovna ustanova, knjižnica, kulturna organizacija, medicinska ili farmaceutska organizacija u seoskoj sredini.

„Primjenom ovog prijedloga zakona planiramo prekinuti kanal kojim se sredstva odlijevaju iz proračuna, kao i spriječiti postavljanje nekompetentnih osoba na visoke položaje“, objašnjava jedan od autora prijedloga zakona, poslanik Viktor Šudegov. „Zbog toga namjeravamo zabraniti prijenos proračunskih sredstava tvrtkama u kojima rade najbliži srodnici činovnika, kao i spriječiti zapošljavanje njihovih srodnika na pozicijama koje su im neposredno podređene.“

Pri tome, ako je vjerovati Šudegovu, poslanicima nije najvažnije postići učinkovit rad činovnika, nego socijalnu pravdu. „Na primjer, ako upravitelj rajona kod sebe zaposli svoje bliske srodnike, stanovnici tog rajona će biti nezadovoljni, čak i u slučaju da zaposlenici uspješno izvršavaju svoje obveze“, istaknuo je Šudegov. Dodao je da su slučajevi zapošljavanja krvnih srodnika najčešći u nacionalnim republikama Ruske Federacije. „Važno je zapošljavati profesionalce, a ne rođake. Djelatnosti u kojima vlada 'obiteljsko zapošljavanje' u najboljem slučaju stagniraju“, tvrdi Šudegov.

Pa ipak, neki stručnjaci smatraju da su nova pravila već uključena u postojeće zakone i da dokument koji zastupnici predlažu samo dodatno i bez ikakve potrebe pooštrava postojeće norme. Docent na katedri teorije i prakse državnog upravljanja Fakulteta državnog i općinskog upravljanja Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Visoka škola ekonomije“ Pavel Kudjukin tvrdi: „Takve norme su dio zakona 'O državnoj službi', prema kojem srodnici ne mogu zauzimati položaje u hijerarhijskom odnosu. Ako njihove pozicije nisu međusobno ovisne, onda mogu raditi u istoj ustanovi. Ova norma je još 1921. uvedena u sovjetsko zakonodavstvo“, objašnjava Kudjukin. U slučaju suradnje državne institucije i komercijalne organizacije koja izvršava poslove za državu, postoji norma o sukobu interesa. "Svaki državni službenik je obvezan prijaviti situaciju u kojoj može doći do sukoba interesa. No, čak i tada, organizacija u kojoj je zaposlen jedan bračni drug može sudjelovati na natječaju, ako se pokaže da je to najbolja organizacija za realizaciju određenog državnog projekta. U tom slučaju se učinkovitost stavlja na prvo mjesto“, dodao je Kudjukin.

Nova faza borbe protiv korupcije U veljači je predsjednik Vladimir Putin uputio Državnoj Dumi na razmatranje nacrt zakona kojim se dužnosnicima zabranjuje posjedovanje bankovnih računa u inozemstvu i vrijednosnica stranih emitenata. Očekuje se da će to biti još jedan korak u sveobuhvatnoj kampanji koju su ruske vlasti pokrenule u borbi protiv korupcije.

Kudjukin smatra da je ovaj zakon moguće zaobići uz pomoć dobrih poznanika i prijatelja, koji mogu donijeti odluku u korist onoga tko je zbog srodničkih veza izgubio posao. „Bilo bi divno kada bi svi naši problemi bili rezultat rođačkih veza. Teškoće proizlaze iz velikog broja drugih okolnosti i nemoguće je predvidjeti sve situacije“, ističe Kudjukin.

Sa njim se slaže i politolog Sergej Markov, prorektor Ruskog ekonomskog sveučilišta „Georgij Plehanov“. On smatra da se Državna Duma treba manje baviti pisanjem zakona, a više kontrolom njihove primjene. „Naglasak treba prenijeti iz pravne u političku sferu. Mnogi vide parlament kao 'ministarstvo za donošenje zakona'. Ali, ne treba misliti da će se novi zakoni automatski poslije usvajanja početi i primjenjivati", smatra Markov. „Treba svakako pojačati pritisak parlamenta na ministarstva i uprave ... I smatram da treba uvesti još zakon o konfiskaciji imovine i zakon o oduzimanju građanskih prava onima koji koriste offshore tvrtke.“

Viktor Šudegov se, ipak, nada da će Državna Duma jesenju sesiju započeti upravo raspravom o ovom zakonu.