Prijemni za ruske visoke škole uskoro i izvan Rusije

Budući strani studenti prijemne ispite će polagati u svojim zemljama, u ruskim centrima za znanost i kulturu. Izvor: PhotoXPress

Budući strani studenti prijemne ispite će polagati u svojim zemljama, u ruskim centrima za znanost i kulturu. Izvor: PhotoXPress

Srednjoškolci iz drugih zemalja koji žele studirati na ruskim fakultetima i visokim školama uskoro više neće morati prijemne ispite dolaziti polagati u Rusiju, nego će to moći učiniti u svojim zemljama. Rusija planira svake godine iz svojeg proračuna financirati školovanje 15 tisuća inozemnih građana i do 2018. godine uvećati udio stranih studenata do 10%.

Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ruske Federacije ujesen će organizirati javnu raspravu o prijedlozima zakona i drugih akata kojima će biti definiran novi način upisa na visoke škole.

„Procedura upisa na fakultete i više stručne škole u Rusiji budućim studentima iz inozemstva mora pružati mogućnost polaganja prijemnih ispita u svojim zemljama“, kažu u Ministarstvu obrazovanja i znanosti te dodaju: „Planira se svake godine iz proračuna financirati 15 tisuća inozemnih građana iz 150 zemalja upisanih na fakultete i više stručne škole u Rusiji.“

U BROJEVIMA

250.000
studenata iz 150 zemalja danas studira na 750 visokih obrazovnih ustanova u Rusiji
 

40.000
stranih studenata trenutno studira na teret federalnog proračuna Rusije


20%
sadašnjih stranih studenata u Rusiji studira na tehničkim visokim školama

Budući studenti će prijemne ispite polagati u svojim zemljama, u ruskim centrima za znanost i kulturu. Danas u svijetu postoji 70 takvih centara, a do 2020. bit će ih 104. Međutim, procedura polaganja prijemnih ispita još uvijek nije definirana, kaže Sergej Roščin, prorektor Nacionalnog istraživačkog univerziteta „Visoka škola ekonomije“ (VŠE).

Potrebno je do studenog odrediti potrebne dokumente te izraditi programe koji će osigurati „zaokruženi ciklus“ studiranja: podnošenje prijava, odabir i prijem studenata, upis više godine studija, eventualno isključivanje ili prelazak na drugu visoku školu.

Danas u Rusiji u 750 visokih obrazovnih ustanova studira oko 250 tisuća stranih studenata iz 150 zemalja. Većinu, čak 40%, čine studenti koji su srednju školu završili u Sjedinjenim Američkim Državama, zatim slijede studenti iz Kine i Indije. Više od 40 tisuća studira na teret ruskog federalnog proračuna.  Prema planu Ministarstva obrazovanja i znanosti, broj stranih studenata, koji sada iznosi 2,3%, do 2015. porast će na 6%, a do 2018. na 10%.

Stranci koji u Rusiji upisuju specijalističke studije najčešće biraju tehničke fakultete ili više škole. Njih je 20%, dok je ekonomista, pravnika i farmaceuta 18%, a programera i nastavnika svega 11%.

Većinu stranih studenata u Rusiji, čak 40%, čine studenti koji su školu završili Sjedinjenim Američkim Državama, zatim slijede Kinezi i Indijci.

Za uspješnu realizaciju ovakvog projekta nužno je da se u Rusiji priznaju i diplome inozemnih škola. Prema odredbama novog zakona o obrazovanju koji stupa na snagu 1. rujna, razina obrazovanja ili kvalifikacija stečena u inozemstvu u Rusiji se priznaje automatizmom ukoliko postoji bilateralni međunarodni sporazum kojim se reguliraju ova pitanja. Ukoliko takav sporazum nije potpisan, svaka osoba sa završenom srednjom školom pojedinačno mora proći usavršavanje u Federalnoj službi za kontrolu u području obrazovanja i znanosti.

Najviša škola na svijetu
Moskovsko državno sveučilište „Lomonosov“ najuglednija je ruska škola. Dao je čak 11 nobelovaca. Njegovo slavno središnje zdanje, gigantski simbol sovjetskog klasicizma, najviša je zgrada na svijetu posvećena obrazovanju.

Prorektorica za međunarodnu suradnju Ruskog sveučilišta prijateljstva naroda, Gulnara Krasnova, za list Izvjestitelj potvrđuje da će osobe sa završenom srednjom školom koje žele studirati u Rusiji moći u svojim zemljama polagati prijemne ispite za upis na ruske visoke škole. „Polaganje prijemnih ispita bit će organizirano u ruskim kulturnim centrima u mnogim zemljama. U sklopu natječaja podnosit će se srednjoškolske svjedodžbe, a maturanti koji zadovolje uvjete natječaja moći će podnositi zahtjev za upis na visoke škole u Rusiji. Ukoliko zahtjev bude odobren, budući studenti moći će polagati prijemni ispit u svojoj zemlji i tek nakon toga otputovati u Rusiju“, kaže Krasnova. Prema njezinim riječima, neke visoke škole koje su potpisale međunarodne sporazume same pozivaju maturante ili primaju dokumente u elektronskom obliku.

Viktor Grišin, rektor Ruske ekonomske akademije „G. V. Plehanov“, podržava ovakvu ideju, ali napominje da Ministarstvo očekuje mnogo posla.

„Ideja je dobra, ali posla ima mnogo. Potrebno je usporediti obrazovne razine u Rusiji i drugim zemljama. Provedbi ovog projekta potrebno je pristupiti temeljito i odgovorno“, kaže Grišin.